Jedanaestu godinu zaredom Švicarska je prema IMD 2024 World Talent Rankingu na vrhu popisa najuspješnijih zemalja u zadržavanju vlastitih i privlačenju stranih talenta. Rezultati pokazuju da Švicarska održava snažan i stabilan fond talenata unatoč brzim promjenama globalnog radnog okruženja, prenosi Točka na I.
Istraživanje mjeri uspješnost gospodarstava diljem svijeta u održavanju njihova bazena talenata. Ove godine popis se temelji na kombinaciji odgovora dobivenih anketom te podataka Svjetskog centra za konkurentnost IMD-a i vanjskih izvora iz 67 gospodarstava diljem svijeta.
Podaci obuhvaćaju tri skupine: ulaganja u domaće talente i njihov razvoj, privlačnost zemlje (u kojoj mjeri zemlja privlači inozemne talente) i spremnost (vještine i kompetencije kojima raspolažu talenti).
Ulaganja u domaće talent i njihov razvoj
Prati se iznos javnih ulaganja u obrazovanje prema podacima o javnim rashodima. Također, promatra se kvaliteta obrazovanja kroz pokazatelje koji se odnose na omjer učenika i nastavnika, edukacija zaposlenika, udio žena na tržištu rada…
Privlačnost zemlje
Koliko je zemlja atraktivna stranim talentima? Ovo pitanje nadilazi puki fokus na lokalnu radnu snagu kako bi se procijenila sposobnost zemlje da iskoristi inozemni bazen talenata. Prate se, između ostaloga, podaci o troškovima i kvaliteti života, izloženosti zagađenju, plaćama, porezima…
Vještine i kompetencije
Koji stupanj vještina i kompetencija postoji u bazenu talenata? U obzir se uzima snaga tržišta rada, kvaliteta dostupnih vještina, obrazovni sustav te iskustvo i vještine postojećih viših menadžera.
Deset najkonkurentnijih gospodarstava
Deset najkonkurentnijih gospodarstava na globalnoj razini su:
Švicarska
Singapur
Luksemburg
Švedska
Danska
Island
Norveška
Nizozemska
Hong Kong
Austrija
Uočljiva je dominacija europskih zemalja na ovogodišnjoj ljestvici: zauzele su osam od prvih deset mjesta. Među vodećih deset gospodarstava su dva azijska: Singapur na drugom i Hong Kong na devetom mjestu.
Hrvatska je na 51. mjestu među 67 zemalja obuhvaćenih istraživanjem. U odnosu na prethodnu godinu slabiji smo za pet mjesta. Hrvatska najbolje stoji što se tiče ulaganja u vlastite talente i njihov razvoj – na 30. je mjestu. Što se tiče privlačenja talenata iz drugih zemalja rangirani smo na 55. mjesto, a najlošiji smo prema vještinama i sposobnostima kojima talenti raspolažu – u toj smo kategoriji na 64.mjestu od 67 zemalja.
Ako promatramo segment vještina i kompetencija, pri dnu smo po snazi tržišta rada (66. mjesto), radnim (65.) i financijskim vještinama (62.), međunarodnom iskustvu (63.), kompetencijama višeg menadžmenta (64.). Nešto smo boji u osnovnom i srednjem (45.) te visokom obrazovanju (55.), obrazovanju menadžmenta (57.), privlačenju stranih studenata (49.), procjeni kvalitete obrazovanja prema PISA-i (34.). Najbolji smo u poznavanju stranih jezika (22.) i po udjelu visoko obrazovanih (14.).
Što se tiče privlačenja stranih talenata, prema izvješću Hrvatska najbolje stoji što se tiče troškova života (16.) i poreza na dohodak (26.). U privlačenju i zadržavanju talenata u užem smislu smo 38., po kvaliteti života 39., po izloženosti onečišćenju 40., po plaćama menadžmenta 47., po minimalnoj plaći 48., po motivaciji za rad 50., a po stanju u pravosuđu 56. Najlošiji smo po broju odlazaka domaćih talenata odnosnu “odljevu mozgova” (62.) i po broju stranih stručnjaka (64.).
U segmentu ulaganja u razvoj talenata vrlo smo visoko po omjeru učenika i nastavnika u primarnom (5.) i srednjem (2.) obrazovanju. U sredini smo po udjelu žena u ukupnoj radnoj snazi (21.), ukupnim ulaganjima u obrazovanje (31.), ulaganju u obrazovanje po studentu/učeniku (41.) te zdravstvenoj infrastrukturi (46.). Najslabiji smo u praktičnom obrazovanju, odnosno učenju uz rad i edukaciji zaposlenika – u obje kategorije smo na 59. mjestu od 67 zemalja.
Švicarska jedanaest godina drži vrh
Švicarska je i dalje na čelu liste najkonkurentnijih zemalja za talentirane. Vrh drži od 2014., kada je ljestvica prvi put objavljena. Dominira u segmentu ulaganja i razvoja te privlačenja talenata iz drugih zemalja. Prema vještinama i kompetencijama talenata je treća.
Švicarska je predvodnik prema nekoliko kriterija kao što su kvaliteta života, zdravstvena infrastruktura, sveučilišno obrazovanje, postojanje zakonom propisane minimalne plaće, sposobnost privlačenja stranog visokokvalificiranog osoblja…
Stabilan uspon Singapura potaknut je vještinama i kompetencijama njegovih talenata, u čemu je azijski grad-država predvodnik među zemljama na ljestvici. Zemlja također pokazuje veliku tolerantnost odnosno odsutnost diskriminacije, te je na prvom mjestu kada je u pitanju rast radne snage, dostupnost kvalificirane radne snage i dostupnost financijskih vještina, navodi se u izvješću.
Stabilan uspon Singapura potaknut je vještinama i kompenetcijama njegovih talenata, u čemu je azijski grad-država predvodnik među zemljama na ljestvici. Zemlja također pokazuje veliku tolerantnost odnosno odsutnost diskriminacije, te je na prvom mjestu kada je u pitanju rast radne snage, dostupnost kvalificirane radne snage i dostupnost financijskih vještina, navodi se u izvješću.
Utjecaj umjetne inteligencije
Izvješće World Talent Rankingu za 2024., pod nazivom “Društveno-ekonomske implikacije umjetne inteligencije na radnom mjestu”, također razmatra utjecaj umjetne inteligencije imala na globalno okruženje u kontekstu talentiranih ljudi.
“Brzo usvajanje umjetne inteligencije (AI) transformira industrije i preoblikuje globalno gospodarstvo na načine bez presedana, stvarajući i prilike i izazove za konkurentnost talenata”, napisao je u izvješću viši ekonomist u Svjetskom centru za konkurentnost IMD-a José Caballero.
“Iako umjetna inteligencija može donijeti neusporedivu učinkovitost i produktivnost, ona istovremeno prijeti značajnim gubitkom radnih mjesta, posebno u sektorima koji ovise o rutinskim zadacima i automatizaciji”, rekao je Caballero.
Naime, ovogodišnje izvješće pokazalo je da u Japanu, Tajlandu, Singapuru, Ujedinjenom Kraljevstvu i Kanadi, “viši rukovoditelji smatraju da je umjetna inteligencija najvidljivija u radnom okruženju po načinu na koji zamjenjuje ljude. Osim toga, pokazalo se da u tim gospodarstvima diskriminacija u porastu”, navodi se u objavi na blogu IMD-a.
“Uključivanje umjetne inteligencije u tržište rada može uvesti nove oblike diskriminacije, kao što su pristrani algoritmi koji mogu pojačati postojeće nejednakosti i imati šire društvene učinke na marginalizirane zajednice”, ističe u izvješću Caballero.
Na primjer, izvješće je pokazalo da je dvostruko veća vjerojatnost da će automatizacija u zemljama s visokim dohotkom negativno utjecati na zapošljavanje žena (7,9%) u usporedbi s utjecajem na zapošljavanje muškaraca (2,9%).
U konačnici, iako je velika vjerojatnost da će gospodarstva s visokim dohotkom zbog usvajanja umjetne inteligencije u kratkoročnom razdoblju doživjeti poremećaje i povećanu diskriminaciju u usporedbi s gospodarstvima s niskim dohotkom, očekuje se da će uvođenje umjetne inteligencije donijeti i značajne prednosti, zaključuje se u izvješću.
Izvor: Točka na I