U svibnju je u Hrvatskoj po podacima Državnog zavoda za statistiku evidentirano 1.688.586 zaposlenih, a prema Hrvatskom zavodu za mirovinsko osiguranje 1.726.000. Stopa nezaposlenosti je u svibnju pala na pet posto, odnosno ispod prosjeka EU od 5,9 posto. U odnosu na travanj 2024. broj ukupno zaposlenih porastao je za dva posto, a broj zaposlenih žena za 2,2 posto, piše glavni ekonomist Hrvatske udruge poslodavaca Hrvoje Stojić u Fokusu tjedna.
Najnoviji podaci o broju zaposlenih doprinose jačanju ekonomskih aktivnosti i u drugom kvartalu godine, odnosno kontinuiranom rastu BDP-a na razini od oko četiri posto te osobne potrošnje oko pet posto, tvrdi Stojić dodajući da je broj zaposlenih u svibnju rastao za tri posto u odnosu na svibanj 2023. godine stoga ne samo da stopa zaposlenosti ubrzava u odnosu na tromjesečni prosjek (2,7 posto), već premašuje i prosječni rast u 2023. godini (2,6 posto), prenosi Lider.
Među najznačajnijim generatorima zaposlenosti u prvih pet mjeseci ove godine ističu se građevinarstvo (+5,1 posto godišnje), turizam (+4,1 posto) i nekretninski sektor (+4,0 posto godišnje), a solidan rast ostvaruje i ICT sektor (+1,8 posto godišnje). Prerađivačka industrija bilježi pad zaposlenosti od -0,8 posto godišnje pri čemu u pogledu poboljšanja strukture zaposlenosti ohrabruje iznadprosječni rast u metalnoj industriji (+4,8 posto godišnje), farmaceutici (+4,7 posto godišnje) te proizvodnji ostalih prometnih sredstava (+5,0 posto godišnje) kao granama koje ostvaruju višu dodanu vrijednost.
Na rast zaposlenosti dominantno utječe zapošljavanje stranih radnika. Od početka godine, naime, izdano je 93.786 radnih dozvola, što je 25,8 posto više na godišnjoj razini te čini 6,6 posto prosječne zaposlenosti u pravnim osobama u tijekom prvih pet mjeseci ove godine. S obzirom na snažan rast ekonomije, pad domaće radne populacije te kontinuiranu napetost tržišta rada, očekujemo da će i ove godine broj radnih dozvola značajno rasti na otprilike 210 tisuća.
Potrebno administrativno rasterećenje
U tom smislu, HUP poziva da se novi Zakon o strancima koji predviđa produljenje radnih dozvola na tri godine što prije pošalje u saborsku prceduru, a zalažemo se i za daljnja unaprjeđenja kroz digitalizaciju procedure zapošljavanja, proširenje mogućnosti sezonskog rada stranih radnika, uvođenje tečajeva hrvatskog jezika i kulture za strane radnike te bodovnog sustava za najpotrebnije vještine. Pored ciljane imigracijske politike, problem manjak radne snage Hrvatska treba rješavati povećanjem stope aktivnosti i zaposlenosti, naročito mladih i žena, kao i većim udjelom radne snage s tercijarnim obrazovanjem u cilju snažnijeg rasta produktivnosti.
"U budućim izmjenama Zakona o radu, potrebno je administrativno rasteretiti radne odnose kroz povećanje praga broja zaposlenih za obvezu donošenja pravilnika o radu s 20 na 35 radnika ili pak isključiti obvezu uređenja organizacije rada kroz pravilnik o radu. HUP se zalaže i za sklapanje ugovora o radu naprednim elektroničkim potpisom te jasnije odredbe kod ugovora o radu na izdvojenom mjestu rada i rada na daljinu" – navodi Stojić.
"U ovoj godini očekujemo rast zaposlenosti od 2,3 posto, što je gotovo četiri puta snažniji tempo od prosjeka EU (0,6 posto), dok zaposlenost u CEE regiji ove godine u prosjeku stagnira" – nastavlja Stojić dodajući da očekivanja Europske komisije u pogledu kretanja zaposlenosti u idućim mjesecima donose mješovitu sliku. S jedne strane, u uslužnim sektorima očekivanja su nešto niža od rekordnih razina, naročito u kontekstu silaznih očekivanja na razini EU.
Očekivanja zaposlenosti u industriji su lošija na godišnjoj razini te su značajno ispod prosjeka EU naročito Njemačke, gdje se potražnja za radnicima ponovno stabilizira na visokoj razini. Napokon, izgledi zapošljavanja u graditeljstvu su i dalje vrlo povoljni te značajno nadmašuju prosjek EU, a pogotovo Njemačke.
Druga godina rasta plaća iznad šest posto
Prosječna nominalna bruto plaća za travanj (isplaćena u svibnju) skočila je čak 18,3 posto na godišnjoj razini (+14,1 posto realno) na 1.830 eura. Pritom je u dosadašnjem tijeku drugog kvartala ove godine realni rast isplaćene bruto plaće snažno ubrzao na izrazito visokih 13,7 posto, nakon 8,4 posto u prvom kvartalu 2024. godine. Prosječna neto plaća rasla je nešto sporije, odnosno 15,9 posto godišnje, što je posljedica većeg poreznog opterećenja jer su u porezne škare ušle plaće jednog dijela zaposlenika, koji prije povećanja plaća nisu plaćali porez na dohodak.
Također, dio zaposlenih je zakoračio u viši porezni razred, a ove godine povećala se i maksimalna mjesečna osnovica za obračun doprinosa za mirovinsko osiguranje na visokim plaćama. Snažan realni rast plaća posljedica je izrazito velikodušnog povećanja mase plaća u javnom sektoru u izbornoj godini od oko 32,5 posto, rekordnog povećanja ‘minimalca’ za 20 posto (nasuprot svega 5,1 posto u EU, znatno iznad očekivane stope rasta kolektivno-ugovorenih plaća u euro području u 2024. od oko 4,5 posto), nedostatka radnika na tržištu, naročito u radnom snagom deficitarnim uslužnim sektorima kao i kontinuiranog usporavanja stope inflacije.
"U 2024. očekujemo rast prosječnih bruto plaća od oko deset posto, odnosno drugu uzastopnu godinu rasta realnih plaća iznad šest posto, čime Hrvatska prednjači u CEE regiji te posebno u EU. Uz neoporeziva primanja te primitke u naravi, očekujemo porast ukupnih primanja zaposlenih od oko 15 posto slično kao lani. Nedavno objavljeni podaci o kretanju medijalnog dohotka u terminima kupovne moći (13,438 eura u 2023.) također pokazuju brži rast nego u EU (9,5 posto prema 6,7 posto), Hrvatska je u posljednje dvije godine prestigla Portugal i Latviju, a ovogodišnji snažan rast plaća nagovještava da ćemo preteći i Litvu te da će se jaz između realnog medijalnog dohotka Hrvatske i EU smanjiti na oko 30 posto dok smo u 2018. godini zaostajali za EU čak 42 posto" – piše Stojić.
Na kraju, druga je strana medalje da se i u 2024. Hrvatska suočava s bržim rastom jediničnog troška rada nego naši ključni vanjskotrgovinski partneri nakon što je isti u 2023. rastao 11,6 posto ili gotovo dvostruko brže od prosjeka EU. Kada jedinični trošak rada zemlje raste brže nego u njezinim vanjskotrgovinskim partnerima pogoni se inflacija te gubi cjenovna konkurentnost u međunarodnoj razmjeni.
Izvor: Lider
