Ekonomski analitičar Ljubo Jurčić kaže da je podatak o rastu točan, ali je pitanje što točno pokazuje. “Pravo stanje nekog gospodarstva se gleda kroz 10 godina. Ako se dogodi neka kriza onda se to razdoblje produlji. I Eurostat i druga izviješća imala su desetogodišnje razdoblje, ali kako smo imali ove krize tako je Eurostat stavio razdoblje promatranja stavio od 2005. do 2023.”, objasnio je kako prenosi N1.
Prava slika Hrvatske
“Ovakve stvari ne pokazuju pravu sliku gospodarstva. Za to ćemo morati pričekati do 2030. Ukratko, 2020. smo s pandemijom pali 10 posto, što nije prava slika Hrvatske, ali smo nakon pandemije skočili za 13 posto. Jesmo li stvarno bili toliko loši i toliko dobri? Nismo”, rekao je.
“Od 2003. do 2005. smo imali rast od 5 posto koji još nismo dostigli. Taj rast smo postigli jer smo gradili ceste, to su bile infrastrukturne investicije. Ovdje imamo obrnutu situaciju, mi ne radimo proizvodne kapacitet nego radimo uz pomoć EU i imamo graditeljstvo za stanove koji nam najčešće ne trebaju”, dodao je.
Raste potrošnja građana, ali Jurčić kaže da se to treba gledati u vidu povećanja plaća. “Trend produktivnosti prati trend rasta plaća i onda se možete zadužiti, ali kod nas je to malo kaotično. Nakon 2009. smo imali krizu pa su ljudi malo usporili, a sada se opet malo vratio optimizam. Mi živimo u europskom okruženju gdje su u prosjeku plaće veće i potrošnja je veća i tu se ljudi onda zadužuju jer kažu – pa nekako ću preživjeti”, istaknuo je.
Zašto su cijene u Hrvatskoj veće?
O većim cijenama hrane i pića od europskom prosjeka kaže da je to pokazatelj da nismo uređena država. “Mi gore država jesmo jer imamo Vladu i parlament, ali te mehanizme koji bi djelovalo na regulaciju tržišta, to nemamo. U Sloveniji, koje je manje tržište su cijene manje jer je to nevidljivo djelovanje države je puno organiziranije nego kod nas. Mi imamo samo lijepe priče”, rekao je.
Na pitanje kada će svi građani osjetiti rast standarda, Jurčić kaže da će to biti kada država s ekonomskom politikom digne vodostaj. “Moji studenti ovdje ne mogu naći posao, a isti ti ljudi već u Sloveniji i Austriji imaju dva-tri puta veću plaću. To pokazuje da nije samo u kvaliteti obrazovanja nego o kvaliteti države. Koliki će biti nivo plaća određuje efikasnost države. Moj odgovor je da ćemo osjetiti rast kada uspostavimo efikasniju državu”, dodao je.
Izvor: N1
