Na novoj svjetskoj ljestvici najboljih zemalja za rad na daljinu američke tvrtke za kibernetičku sigurnost NordLayer, Hrvatska se našla na visokom 22. mjestu od ukupno 66 zemalja, zahvaljujući visokom stupnju sigurnosti, otvorenosti, kvalitete života, poznavanja engleskog jezika i turističke razvijenosti. Štoviše, Hrvatska ima brojne prednosti i u odnosu na prvoplasiranu Njemačku ili Nizozemsku koje imaju veće troškove života, a po stupnju kibernetičke sigurnosti bolji smo od većine zemalja s toplom klimom.
Najslabija karika za Hrvatsku kao poželjnu zemlju za digitalne nomade je infrastruktura, od brzine interneta do digitalizacije javnih usluga, a mogli bi biti bolji i u upravljanju pandemijom. NordLayerov Globalni indeks rada na daljinu (Global Remote Work Index GRWI) je alat za digitalne stručnjake koji se koristi za procjenu i usporedbu privlačnosti 66 zemalja kao lokacija za rad na daljinu, a određuje se na temelju četiri skupine kriterija, piše Poslovni.hr.
Gledaju se kibernetička sigurnost, ekonomski i društveni uvjeti, digitalna i fizička infrastruktura te odgovor na pandemiju covida (10 posto ukupnih kriterija). U određivanju GRWI koriste se samo visoko pouzdani i ažurirani podaci i analize.
Ono što se pred nekoliko godina činilo kao hipsterska izmišljotina za one koji više vole plandovati nego raditi, postaje ozbiljan trend u načinu kako ljudi putuju i žive, a djelomice je tome pridonijela i pandemija. Rezultati analize kuće Gartner pokazuju da su se nakon izbijanja covida povećali hibridni i rad na daljinu. U 2019. godini zaposlenici na daljinu činili su 17 posto ukupnog broja zaposlenika u svijetu, lani je taj udio iznosio 32 posto na daljinu i 51 posto hibridni rad, a nalazi pokazuju da će do kraja 2022. godine više od polovice zaposlenika u Europi, njih čak 52 posto raditi na daljinu.
Sudeći po GRWI indeksu, Europa je najbolje mjesto za rad na daljinu, s čak 8 od 10 vodećih zemalja na ovoj ljestvici koju predvodi Njemačka, a slijede Danska, SAD, Španjolska, Litva, Nizozemska, potom Švedska, Estonija, Singapur te Francuska. Europske zemlje zauzimaju najviše mjesto u kibernetičkoj sigurnosti dijelom zahvaljujući GDPR-u, relativnoj političkoj stabilnosti, razumnim lokalnim cijenama, smanjenim ograničenjima putovanja i manjoj potrebi za radnim vizama.
Većina zemalja s visokim znanjem engleskog također su neke od najskupljih, poput SAD-a, UK, Australije, Nizozemske, Danske i Njemačke. Faktor troškova života uvelike smanjuje održivost rada na daljinu u tim zemljama. Skrivenim draguljem za rad na daljinu NordLayer je proglasio Litvu, koja se našla u top 5 na njihovoj listi te na 4. mjestu u Europi. Litva privlači pozornost poslovnih ulagača, što je čini brzorastućim središtem radnika u različitim područjima. Ova zemlja s vjerojatno najbržim internetom na planetu na ljestvici kibernetičke sigurnosti je druga, a po pristupačnosti interneta je na trećem mjestu GRWI ljestvice. Najbolje mjesto na Mediteranu zauzela je Španjolska. Kao jaka turistička destinacija, na 10. je mjestu po sigurnosti, a privlačnost im nisu narušili ni nedostaci u dostupnosti interneta, prosječnom znanju engleskog i troškovima života.
Hrvatska je čak bolja od Španjolske po kibernetičkoj sigurnosti, po čemu smo na visokom 6. mjestu od ukupno 66 zemalja svijeta. Ovaj aspekt uključuje i pravne kapacitete za zaštitu radnika na daljinu, njihovih podataka, privatnosti i rada na mreži. Visoku poziciju držimo i u aspektu društvene i ekonomske privlačnosti, u čemu smo na 11. mjestu GRWI ljestvice. To znači da zemlja ima političku stabilnost, pristupačne lokalne cijene i dostupna je. Stanovništvo takvih destinacija je otvoreno i lako komunicira na engleskom jeziku. Također, Hrvatskoj pomaže i turistička atraktivnost.
Co-working prostori s velikom brzinom interneta ključni su za udaljene radnike, a dobra opća infrastruktura ključna je za udoban život, kažu u NordLayeru. E, tu smo najslabiji, i zapeli smo na 43. mjestu. Da Hrvatska još ima puno posla u tom segmentu pokazao je i upravo objavljen Indeks gospodarske i društvene digitalizacije za 2022. godinu, prema kojem je Hrvatska na 21. mjestu među 27 država članica EU. Kako se ističe u izvješću Europske komisije, unatoč dobrim rezultatima u digitalnim vještinama, u Hrvatskoj i dalje postoji manjak stručnjaka za informacijsko-komunikacijske tehnologije, što znatno utječe na integraciju digitalnih tehnologija u poduzeća. Uz to, iako Hrvatska ima dobre rezultate po pitanju otvorenih podataka, to umanjuju loši rezultati u području digitalnih javnih usluga, s malim brojem korisnika, rijetkom primjenom unaprijed ispunjenih obrazaca i ograničenim pružanjem javnih usluga građanima i poduzećima.