Počela je isplata covid dodatka umirovljenicima koji imaju inozemnu mirovinu ili tek nešto inozemnog staža, ali ne primaju nikakvu mirovinu iz inozemstva. U drugom krugu isplate uključeni su i oni umirovljenici koji su tijekom prve isplate bili u procesu ostvarivanja prava na mirovinu, a kojima je pravo na isplatu mirovine priznato 31. ožujka 2021. godine ili ranije i koji su zatečeni u isplati 15. lipnja 2021. godine.
Prva isplata izvršena je još krajem travnja i to za korisnike hrvatske mirovine bez inozemnog staža.
Razlika između ove dvije skupine jest u tomu što su umirovljenici s inozemnim stažem imali dva mjeseca da HZMO-u dostave dokaz o visini inozemne mirovine ili izjavu da ne primaju nikakav iznos inozemne mirovine, iako imaju nešto staža.
U travnju je covid dodatak isplaćen za 652.341 korisnika mirovine čija mirovina ne prelazi 4.000 kuna. Krenula je isplata za preostali dio umirovljenika, ali njih je tek 57.468. Ukupno se radi o 709.809 umirovljenika, a Vlada i umirovljeničke udruge su u travnju poručili da je covid dodatak osiguran za 850 tisuća umirovljenika.
HZMO je portalu mirovina.hr odgovorio kako je došlo do tolike razlike u procijenjenim i stvarnim korisnicima:
“U okvir djelatnosti HZMO-a ne spada vođenje evidencije o korisnicima prava iz mirovinskog osiguranja ostvarenih u drugim državama članicama EU, EGP-a, Švicarske Konfederacije i u državama s kojima RH ima sklopljen dvostrani međunarodni ugovor o socijalnom osiguranju, ne raspolažemo s podatkom o svoti inozemne mirovine koja je korisniku isplaćena za mjesec ožujak 2021. te nije bilo moguće utvrditi egzaktan ukupan broj korisnika koji će primiti jednokratno novčano primanje.
Stoga se prvotno najavljena brojka od 850 000 korisnika odnosila na pretpostavku najvećeg mogućeg broja korisnika.
Nakon prikupljanja dokaza o visini inozemne mirovine, koje su korisnici dostavili HZMO-u, vidljivo je da je broj korisnika čije ukupno mirovinsko primanje u RH i inozemstvu, isplaćeno za mjesec ožujak 2021., ne prelazi neto iznos od 4.000 kuna, kao i korisnika s tzv. inozemnim elementom (priznanje prava na razmjerni dio mirovine, pravo na samostalnu mirovinu kao povoljniju primjenom uredbi EU-međunarodnih ugovora o socijalnom osiguranju ili navršen mirovinski staž u inozemstvu), znatno niži i ukupno ih je 55 657 – dodatno je u drugoj isplati uključeno i 1811 korisnika kojima su postupci ostvarivanja prava na mirovinu bili u tijeku)”, odgovaraju iz Zavoda.
Dvije tisuće ljudi s mirovinom većom od 4.000 kuna zatražilo covid dodatak
Kako su umirovljenici od početka svibnja do kraja lipnja morali dostaviti spomenute dokaze o visini inozemne mirovine/izjavu da ne primaju inozemnu mirovinu – pitali smo ih je li tu možda bilo odbijenica.
“Od zaprimljenih izjava o statusu inozemne mirovine ukupno 1920 korisnika nije ostvarilo pravo na isplatu jednokratnog novčanog primanja jer im hrvatska i inozemna mirovina premašuju iznos od 4.000 kuna”, poručuju iz HZMO-a.
Što će se dogoditi s viškom novca osiguranim za covid dodatak?
Budući da Vlada procijenila da će 850 tisuća korisnika dobiti covid dodatak, za tu su namjenu osigurali oko 600 milijuna kuna. Kako je broj korisnika manji od predviđenog, zanimalo nas je što će se dogoditi s nepotrošenim novcem za isplatu covid dodatka.
“Neutrošena sredstva planirana za isplatu jednokratnog novčanog primanja korisnicima mirovine radi ublažavanja posljedica uzrokovanih epidemijom bolesti COVID-19, a koja nastanu zbog razlike između procijenjenog broja korisnika i korisnika kojima će se izvršiti isplata (jer ispunjava uvjete iz Odluke Vlade RH od 14. travnja 2021. godine bit će, u dogovoru s Ministarstvo rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike i Ministarstvom financija, preraspodijeljena za druge svrhe pri budućim preraspodjelama i izmjenama i dopunama Državnog proračuna”, odgovara HZMO.
HZMO kaže da su poduzeli sve korake da obavijeste korisnike
Pitanje je sada – tko je kriv jer dio umirovljenika koji formalno ima uvjete za isplatom nije dobio svoj covid dodatak. HZMO ostaje pri već ranije izrečenom da je kontinuirano informirao javnost o potrebi dostave dokaza o statusu inozemne mirovine i to sredstvima javnog priopćavanja, svim dostupnim komunikacijskim alatima i kanalima, od medijskih objava i osiguranja gostovanja predstavnika HZMO-a i radijskim i TV emisijama. Navode kako su sve informacije redovito objavljene na njihovim stranicama i društvenim mrežama, a građani su se u svim poslovnim jedinicama HZMO-a diljem Hrvatske mogli informirati osobno, telefonom ili putem e-pošte.
Dio krivice mora pasti i na same umirovljenike koji nisu predali dokaze na vrijeme. Čitajući komentare na društvenim mrežama, mnogi od njih nisu ni vjerovali da će se covid dodatak uopće isplatiti umirovljenicima, iako za to nisu imali pretjeranog razloga jer je prva isplata u travnju prošla bez ikakvih poteškoća.
Izvor: mirovina.hr
