Na ovogodišnjoj HR Days konferenciji, koja je ponovno okupila regionalnu HR zajednicu tijekom dva inspirativna dana u idiličnom Rovinju, jedna panel rasprava istaknula se kao iznimno relevantna za suvremeni svijet rada. Panel pod nazivom "Gen Z - izazovi u upravljanju, očekivanja, tips&tricks" ponudio je dublji uvid u razumijevanje i upravljanje najnovijom generacijom radnika.
Sudionici panela, TikTok mentor iz Crew Media Dario Marčac, profesorica psihologije i kognitivno-bihevioralni psihoterapeut Maja Vučić, People & Communications Manager u Netgenu Mateja Terek, te stručnjak za People Analytics u A1 Andrija Vrhovnik, podijelili su svoje stručno znanje i iskustvo u sučeljavanju s izazovima i očekivanjima generacije Z.
Od njih možemo naučiti puno toga
Arogantni, nezadovoljni, zahtjevni, otvoreni i skloni davanju otkaza temeljem osjećaja. Tako pripadnike generacije Z često doživljavaju poslodavci.
„Slažem se samo djelomično s ovom ocjenom. Doista, dio pripadnika generacije Z 'krase' te osobine, ali od njih možemo naučiti puno toga. Primjerice, o važnosti uspostavljanja ravnoteže između privatnog i poslovnog dijela života. Oni ne žele sjediti bespotrebno u uredu i ’kucati’ karticu u 17 h. Žele se ostvariti na puno polja i to izvan radnog vremena. Čak štoviše, zbog njihovog utjecaja ćemo, s vremenom, vjerojatno morati skratiti radno vrijeme na 6 sati“, istaknula je Maja Vučić.
Ne smijemo generalizirati, neovisno o kojoj skupini radnika govorili, poručuje Dario Marčac, TikTok mentor u tvrtki Crew Media, ujedno i sam pripadnik generacije Z.
„Kao i među starijim generacijama, tako i među generacijom Z postoje divni, radišni i fleksibilni ljudi, kao i oni s kojima je nešto izazovnije raditi. Također, vjerujem kako ćemo poštovanje zaslužiti ako iza nas stoji kvalitetno odrađen posao i profesionalnost“, poručuje Marčac i dodaje kako najmlađi sudionici na tržištu rada imaju jednu, ali značajnu komparativnu prednost u odnosu na starije generacije, a to je odlično poznavanje novih tehnologija.
Mlađi radnici žele demokratičan poslovni svijet i pravo glasa u njemu, pojašnjava Mateja Terek iz tvrtke Netgen. Pritom, u nastojanju da dokažu svoju vrijednost, ponekad ne mare za pristojnost. „Dio pripadnika generacije Z je nešto 'slabiji' kad je riječ o posjedovanju mekih vještina, nestrpljivi su i često nerealni u očekivanjima, S druge strane, marljivi su i žele odmah biti 'bačeni u vatru'. I jako im je stalo do wellbeinga kao i društvene odgovornosti tvrtke“, dodaje.
Kad pričamo o generaciji Z, često čujemo frazu kako je to generacija 'u dolasku' na tržište rada, međutim Andrija Vrhovnik iz A1 smatra kako takvo razmišljanje već neko vrijeme ne vrijedi.
„Čak 25 posto zaposlenih u A1 čine pripadnici generacije Z. Oni su ovdje već neko vrijeme i vrlo su važan akter na tržištu rada. Očekuju da kompanija ulaže u njih, tehnološki su vješti, nestrpljivi, traže mentorstvo“, tvrdi Vrhovnik i poručuje kako razlike među generacijama možemo pomiriti „jedino ako ste stavimo u 'cipele' druge osobe, pokušavajući sagledati i razumjeti njihovu perspektivu“.
Istraživanje o položaju generacije Z na tržištu rada
Kako bismo još kvalitetnije razumjeli uloge generacije Z na današnjem tržištu rada, vodeći portal za zapošljavanje u Hrvatskoj MojPosao proveo je opsežno istraživanje o potrebama i ambicijama nove generacije radnika. U istraživanju je sudjelovalo više od 1.000 zaposlenika i gotovo 150 poslodavaca čija razmišljanja i iskustva su nas dovela korak bliže odgovoru na pitanje u kojoj mjeri su pripadnici generacije Z različiti od svojih prethodnika - generacije X i milenijalaca?
Na novi posao odlazimo zbog plaće, neovisno kojoj generaciji pripadamo
Bez obzira kojoj generaciji pripadaju svi ispitanici prilikom razmišljanja o promjeni poslodavca prvenstveno se vode visinom plaće i beneficijama (83% ispitanika ovo je označilo kao važno). Na drugom mjestu svima su dobri kolege i međuljudski odnosi (60%), dok je na trećem mjestu ravnoteža poslovnog i privatnog života (54%).
Sukladno tome, trenutni poslodavac bi ih nagnao da razmisle o otkazu: preniskom plaćom (62%), lošim međuljudskim odnosima (52%) te stresnim poslom (41%). Iako u poretku tih razloga nema razlike među pripadnicima različitih generacija, ipak nešto više pripadnika generacije Z reagira na prenisku plaću (67%) nego što to čine drugi ispitanici (64% Y generacije i 55% pripadnika X generacije), dok bi u manjoj mjeri nego drugi razmišljali o otkazu uslijed stresnog posla (38% ispitanika pripadnika Z, te po 43% ispitanika iz Y i X generacije).
Od beneficija ispitanici najviše cijene edukaciju i to bez obzira kojoj generaciji pripadaju.
Druga po redu beneficija generaciji Z je fleksibilno radno vrijeme koju je na prvo mjesto stavila četvrtina ispitanika, dok je isto učinila petina ispitanika generacije Y te 13% generacije X. Dodatno zdravstveno osiguranje, koje se kod generacije X nalazi na drugom mjestu kod generacije Z tek je svaki deseti ispitanik ovu beneficiju stavio na prvo mjesto. Slična je situacija s mirovinskim osiguranjem kojeg u najvećoj mjeri kao beneficiju cijene ispitanici generacije X, a najmanje Z.
U današnje vrijeme nije neobično, pogotovo u nekim industrijama kao što je IT, da zaposlenici često mijenjaju posao.
Najviše ispitanika smatra kako su dvije do pet godina idealno vrijeme za zadržavanje kod jednog poslodavca (39% Gen Z, 49% Gen Y te 39% Gen X).
Čak 17% ispitanika generacije Z smatra kako je idealno vrijeme ostanka kod jednog poslodavca tek dvije godine. Za usporedbu dvije godine idealnim smatra 8% generacije Y te 6% generacije X.
Sukladno tome, u narednih godinu dana posao sigurno planira promijeniti čak 51% ispitanika generacije Z, dok je takvih u generaciji Y 40%, a u X generaciji svega 31%.
Jesu li potplaćeni ili ne
Za razliku od svojih prethodnika pripadnici generacije Z osjećaju se potplaćeno i neispunjeno. Tako, svega 38% ispitanika generacije Z smatra da je pravedno plaćeno. Isto mišljenje dijeli i 46% pripadnika generacije X te 39% milenijalaca.
Da se osjećaju ispunjeno na svom radnom mjestu izjavilo je 44% ispitanika Z generacije, te 48% Y i 55% X generacije.
Mogu raditi od doma ili iz ureda
Iako bi u manjoj mjeri radili iz ureda nego druge generacije (23% Gen Z, 26% Gen Y te 31% Gen X), pripadnicima Z generacije je u većoj mjeri nego drugima svejedno od kuda rade - iz ureda ili od doma (27% naprema 20% kod Y te 22% kod X).
Zanimljivo, pripadnici generacije Z u većoj bi mjeri od ostalih ispitanika radili u privatnim tvrtkama u domaćem vlasništvu (23% naprema po 20% ostale generacije) te istovremeno bi u manjoj mjeri nego ostali radili u privatnim tvrtkama u stranom vlasništvu (33% naprema 45% generacije Y i 41% generacije X). U državnim tvrtkama u većoj mjeri bi radili pripadnici generacije Z (21%) nego pripadnici drugih generacija (13% Y i 16% X).
A što kažu poslodavci?
Visokih 93% poslodavaca primjećuje razlike u generacijama kod svojih zaposlenika. Kada bi trebali opisati tipičnog pripadnika neke generacije, to bi izgledalo ovako:
- Generacija X: lojalan, poslušan, zadovoljan, marljiv
- Generacija Y: marljiv, ambiciozan, samostalan, organiziran
- Generacija Z: arogantan, nezadovoljan, zahtjevan, otvoren
Osim što im ne pripisuju lijepe osobine, poslodavci smatraju kako se kod ove generacije primjećuje i veća fluktuacija (86%), a prilikom zapošljavanja traže višu plaću, bolje beneficije i uvjete rade nego pripadnici drugih generacija.
Poslodavci su primijetili razlike u razlozima u odnosu na druge generacije i prilikom davanja otkaza:
Kod generacije Z je to većinom nestrpljivost oko napredovanja.
Dati će impulzivno otkaz i ako im najmanja sitnica ne odgovara, neće kao prethodne generacije strahovati da neće moći naći drugi posao, generacija Z si zasigurno neće dopustiti mobbing na poslu što se dešavalo milenijalcima.
Daju otkaz po osjećaju, ne koriste argumente i smatraju da ne trebaju ništa argumentirati.
Generacija Z je okrenuta isključivo sebi i svojim interesima bez kompromisa - fokusirani su na trenutno stanje vlastitih emocija u odnosu na posao i poslovne obaveze, teže velikoj zaradi bez puno truda i rada, žele biti na rukovodećim pozicijama ali ne žele odgovornost i obaveze koje s njima dolaze.
O istraživanju:
Istraživanje je provedeno online putem na 1200 ispitanika te 130 poslodavaca. Žene čine 60% ispitanika, dok muškarci čine 40% ispitanika. U istraživanju je najviše sudjelovalo pripadnika Y generacije (44%), zatim X generacije (39%) te 15% generacije Z.
U istraživanju je sudjelovalo najviše ispitanika sa srednjom stručnom spremom (51%) i visokom stručnom spremom (30%). Velika većina ispitanika u istraživanju je zaposleno (86%).
U privatnim tvrtkama u domaćem vlasništvu zaposleno je 39% ispitanika, a u stranom vlasništvu 25%. U hrvatskim institucijama radi 8%, a u tvrtkama u državnom vlasništvu zaposleno je 7% ispitanika.
Najviše ispitanika (38%) zaposleno je u velikim tvrtkama sa više od 200 zaposlenih, 28% u srednje velikim tvrtkama (20 - 199 zaposlenika), dok je 19% ispitanika zaposleno u malim tvrtkama s manje od 20 zaposlenika.
U istraživanju je na strani poslodavaca najviše bilo onih malih (42%), 30% iz srednje velikih te 28% ispitanika iz velikih kompanija. Od poslodavaca najviše ih je u privatnim tvrtkama u domaćem vlasništvu (58%), dok ih je u stranom vlasništvu 27%.
