Inflacija u studenome 2021. u odnosu na isti mjesec prošle godine iznosila je 4.8%, a za prosinac 2021. u donosu na prosinac prethodne je narasla na 5.5%. Inflacija raste, a time sve više nagriza plaće i smanjuje realni rast plaća. Na godišnjoj razini je pola nominalnog rasta plaća izbrisano inflacijom, ali i to je zavaravajući podatak jer je rast inflacije nastupio tek u drugoj polovici godine, pa tako podaci o plaćama za prosinac 2021. pokazuju realni pad plaća u odnosu na studeni i prosinac 2020.
Jednostavno, inflacija je počela poništavati rast plaća i ušli smo u razdoblje kada je inflacija veća od nominalnog rasta plaća pa je realna plaća sve manja, piše Index.
Plaće rastu, ali rastu i cijene
Standardna praksa kod praćenja plaća je da se prate nominalna i bruto plaća te određuje mjesečni, kvartalni i godišnji rast nominalnih plaća. Neto plaća je ono što posloprimac dobije na račun, a bruto plaća je iznos koji poslodavac izdvoji za troškove radnika. Razliku između bruto i neto uzima država, kroz doprinose i poreze.
Ali sve nacionalne statističke institucije, pa tako i hrvatski Državni zavod za statistiku (DZS), prate i realni rast plaća, tj. uspoređuju sami rast plaća s rastom cijena. To daje puno točniju sliku stvarnog poboljšanja materijalnih uvjeta radnika u državi, tj. realni rast plaća. Na taj se način plaće korigiraju za rast cijena.
Ne znači puno ako u nekom razdoblju plaća naraste za 10% ako istodobno cijene narastu 15%. Dapače, u toj situaciji je stvarna vrijednost plaće manja jer se može kupiti manje dobara, čak i u situaciji rasta plaće. Jednostavno, nominalni rast nije dovoljno velik da pokrije rast cijena pa plaća realno manje vrijedi te se s njom može kupiti manje proizvoda i usluga.
Od 2015. do studenog 2021. prosječne neto plaće su rasle 24.7%, a u istom razdoblju je prosječna stopa inflacije (rast cijena) iznosila 4.8%. To je realni rast plaća od 19%, ili gotovo za petinu. Plaće su osim nominalno rasle i realno u svakoj godini od 2015., a najviše 2017. u odnosu na 2016., kada su rasle 4.2%. U tom razdoblju je inflacija bila relativno niska u svakoj godini, osim u drugoj polovici 2021.
Da bi inflacija 2021. mogla rasti primijećeno je već u ožujku, kada mjesečna inflacija (rast cijena u donosu na veljaču 2021.) prelazi 1%. U travnju se smanjuje na 0.7% i praktički prestaje (0-0.2%) u naredna četiri mjeseca. Ali oštro skače u rujnu i listopadu kada na mjesečnoj razini iznosi 1%, a u studenom 0.7%. Dobra vijest je da u prosincu indeks potrošačkih cijena pokazuje smirivanje rasta cijena na mjesečnoj razini (nema rasta) iako u odnosu na prosinac 2020. pokazuje rast od 5.5%.
Skoro svima pale realne plaće
Na razini godišnjeg prosjeka inflacija je poništila pola nominalnog rasta plaća, ali uspoređujući prosječnu neto plaću za prosinac 2021. s prosincem 2020. vidljiv je realni pad plaća od 1.4%. To znači da iako su plaće u prosincu 2021. bile nominalno 4% veće nego u prosincu 2020., ali je inflacija, tj. rast cijena iznosio 5.5% pa plaće manje vrijede unatoč tome što su rasle brojčano (1.4, a ne 1.5 zbog efekta zaokruživanja).
Podijelimo li distribuciju plaća na decile, sve skupine osim jedne su imale pad realne plaće za prosinac 2021. u odnosu na prosinac 2020.
Plaće su u prosincu 2021. nominalno veće za 3.92% do 5.62%, zavisno o kojem decilu distribucije plaća govorimo. Ali u istom razdoblju je inflacija iznosila 5.5% pa su realno sve plaće pale, osim u drugom decilu. Decili dijele ukupnu distribuciju na desetine, tj. 1.decil predstavlja 10% najslabije plaćenih radnika, a 9. decil predstavlja 10% najbolje plaćenih radnika.
Iako su plaće u prvom decilu (10% najslabije plaćenih radnika u Hrvatskoj) rasle s 3776 kn u prosincu 2020. na 3956 kn u prosincu 2021. (rast od 4.77%), realno je zbog inflacije od 5.5% u istom razdoblju ostvaren pad plaća od 0.73%.
Plaće 10% najbolje plaćenih radnika u Hrvatskoj su rasle s 10.826 kn u prosincu 2020. na 11.250 kn u prosincu 2021., što s uračunatom inflacijom čini pad realne plaće od 1.58%.
Izvor: Index
