Istraživanje nezavisne konzultantske kuće Horváth pokazalo je da čak 90 posto najviših menadžera velikih kompanija navodi kibernetičku sigurnost kao važan ili vrlo važan izazov za kompanije, posebno izražen u vrijeme ubrzane digitalne i zelene tranzicije poslovanja. Kibernetička sigurnost se na strateškoj upravljačkoj razini u svim obuhvaćenim sektorima gospodarstva, a posebno u industriji, pokazala kao veći izazov od same održivosti, koju je istaknulo 83 posto ispitanih menadžera.
Istraživanje je provedeno u 18 zemalja svijeta, uključujući i Hrvatsku, a u njemu je sudjelovalo ukupno 280 menadžera iz bankarskog, građevinskog, energetskog sektora, prijevozničke i automobilske industrije, osiguravajućih društava i drugih. Više od 90 posto ispitanika radi u kompanijama s prometom iznad 100 milijuna eura.
- Porast on-line prijetnji negativna su strana digitalne transformacije, koju s druge strane kompanije navode kao preduvjet za uspješno postizanje održivosti. Mogući hakerski napadi ugrožavaju opstanak kompanja, jer mogu zaustaviti proizvodnju, odnosno poslovnu aktivnost na nekoliku dana. Zbog toga je važno izraditi strategiju kibernetičke sigurnosti, i to ne samo na tehničkoj razini, već dubinsku strategiju koja će rizike pretvarati u konkurentsku prednost - objasnila je Maria Boldor iz konzultantske kuće Horváth.
Hakerski napadi sve su češći, te se procjenjuje da će tzv. ransomware napadi, u kojima se od kompanije ili pojedinca traži plaćanje otkupnine, do 2031. godine žrtve koštati gotovo 270 milijardi dolara godišnje. Lani su se takvi napadi događali svakih 11 sekundi, a predviđa se da će do 2031.godine svake dvije sekunde kompanija ili pojedinac biti izložen ransomware napadu tijekom kojeg su ugroženi osobni i financijski podaci, intelektualno vlasništvo, poslovanje, a u konačnici i ugled kompanije, piše Lider.
Očekuje se da će troškovi nastali zbog kibernetičkog kriminala i dalje rasti, te će do 2025. godine na godišnjoj razini iznositi 10,5 bilijuna američkih dolara. Pritom se vjerojatnost otkrivanja i kaznenog progona počinitelja procjenjuje na samo 0,05%. Ta statistika potvrđuje da je ulaganje u sustave prevencije i edukaciju zaposlenika itekako dugoročno potrebno i isplativo.
