"PLAVA karta EU" ubuduće će za visokokvalificirane osobe vrijediti 48 mjeseci, predviđeno je izmjenama Zakona o strancima koje je vlada sa sjednice poslala u prvo saborsko čitanje, prenosi Index.hr.
Premijer Andrej Plenković istaknuo je u uvodu sjednice vlade da su izmjene Zakona o strancima "važan i velik zakonski zahvat s obzirom na temu koja je važna i za gospodarstvo i uopće društvena pitanja". Zakon će, drži, pomoći da se riješe gotovo sva pitanja vezana za potrebe hrvatskoga gospodarstva i za kvalitetnije reguliranje privremenog boravka, a ujedno se vodi računa o hrvatskom tržištu rada, našim ljudima, povratku hrvatskog iseljeništva.
Izmjene i dopune zakona predstavili su potpredsjednik vlade i ministar unutarnjih poslova Davor Božinović, ministar rada, mirovinskog sustava, socijalne politike Piletić te ministar demografije i useljeništva Ivan Šipić.
Božinović je naveo da se izmjenama pristupilo prvenstveno radi usklađivanja s novom Direktivom o uvjetima za ulazak i boravak državljana trećih zemalja u svrhu zapošljavanja visokokvalificiranih radnika (Direktiva o EU "plavoj karti" - dozvoli boravka i rada koja omogućuje državljanima trećih zemalja da žive i rade u zemljama članicama Europske unije i Europskog gospodarskog prostora -EGP), a svrha joj je privlačenje visokokvalificirane radne snage.
Uz produljenje važenja plave karte EU za visokoobrazovane s 24 na 48 mjeseci, izmjenama će se omogućiti da je mogu dobiti i osobe koje nemaju obrazovnu kvalifikaciju, ali imaju vještine, i to isključivo u IT sektoru, koje će dokazivati radnim iskustvom, što će procjenjivati povjerenstvo koje imenuje ministar nadležan za rad. Predlaže se i zadržavanje uvjeta da nositelj plave karte mora imati mjesečno 1.5 prosječnih bruto plaća u Hrvatskoj.
U Hrvatskoj trenutno više od 143 tisuće stranih radnika
U izmjene zakona krenulo se i zbog velikog porasta potrebe za radnom snagom, a na to posebno ukazuju brojke izdanih dozvola u prošloj godini, istaknuo je Božinović te naveo da je u Hrvatskoj izdano 172.499 dozvola za boravak i rad, "što je 158 posto više nego 2020. godine kada je izdano 66.655 dozvola". "Do 30. rujna ove godine izdano je 158.837 dozvola te je za očekivati da će unekoliko ovaj broj od prošle godine biti premašen", dodao je.
Najveći broj dozvola do kraja rujna izdan je državljanima BiH (30.424) te Nepala (25.392) i Srbije (23.862), a u najvećem broju izdane su za rad u djelatnostima graditeljstva (55.507), turizma i ugostiteljstva (48.184), industrije (20.745), prometa i veza (11.716) te trgovine (5831).
"U ovom trenutku na Hrvatskom zavodu za mirovinsko osiguranje prijavljeno je, kad govorimo o trećim zemljama 132.164, a kad govorimo o državama EU skoro 11.000 stranih radnika, ukupno 143.037", naveo je Božinović.
Pojasnio je pritom da za jednu osobu može biti podneseno više zahtjeva od različitih poslodavaca, kao i da su neki zahtjevi još uvijek u postupku, te broj podnesenih zahtjeva ne predstavlja broj osoba. Također, za jednu osobu može biti tijekom godine izdano više dozvola za boravak i rad zbog promjene poslodavaca, isteka dozvola i slično.
S obzirom na porast izdanih dozvola, izmjenama zakona regulirano više pravila i obveza
S obzirom na značajan porast izdavanja dozvola, posebno su regulirana pravila za smještaj stranih radnika, pa će tako poslodavac, ako osigurava smještaj ili je posrednik u osiguranju smještaja radniku, morati dati dokaz o primjerenom smještaju, koji prilaže uz zahtjev za izdavanje dozvole za boravak i rad.
Uvedi se obveza državljaninu treće zemlje ili poslodavcu da obavijesti nadležno tijelo o prekidu ugovora o radu u roku od 5 radnih dana, u odnosu na dosadašnjih 15 dana.
Propisuje se i obveza prijevoznicima koji su državljanina treće zemlje dovezli u Hrvatsku iz druge države članice EGP-a, a za kojeg se utvrdi da ne ispunjava uvjete za boravak, da ga bez odgađanja i o svom trošku odveze iz Hrvatske.
Također, propisuje se obveza poslodavcima davanja novčanog jamstva državi, u iznosu od jedne prosječne mjesečne bruto plaće isplaćene u Hrvatskoj, za slučaj da odustanu od radnika za kojeg su ishodovali radnu dozvolu.
"Uplaćena sredstva će se koristiti za troškove povratka državljana trećih zemalja koji nezakonito borave u Hrvatskoj", naveo je Božinović.
Propisuju se i novi uvjeti za ukidanje dozvole za boravak i rad, i to ako poslodavac ne poštuje propise o zaštiti na radu ili se nalazi na popisu poslodavaca za koje su utvrđeni postojanje neprijavljenoga rada, prekršaji zbog pomaganja državljanima trećih zemalja u nezakonitom prelasku i dr.
Također, stranog radnika neće moći zaposliti ni poslodavac koji je pravomoćno osuđen za kaznena djela iz područja radnih odnosa i socijalnog osiguranja te područja opće sigurnosti, kao i poslodavac kojem je izrečena prekršajnopravna sankcija za najteže prekršaje iz područja radnih odnosa, iz područja socijalnog osiguranja te područja zaštite na radu.
Piletić: Jasnija i stroža regulativa za poslodavce
Ministar Piletić naveo je da je izmjenama "jasnije i strože" propisana regulativa koja se odnosi na poslodavce i uvjete koje moraju ispuniti ako žele zaposliti stranog radnika. Trenutačno je propisano da poslodavac koji zapošljava stranog radnika mora imati najmanje jednog zaposlenog hrvatskog državljanina u zadnjih šest mjeseci, a sada se taj uvjet, naveo je, prolongira na zadnjih godinu dana.
Poslodavac ubuduće neće morati podmiriti obaveze samo po osnovi poreza na dohodak i doprinosa za osiguranje nego i svih javnih davanja, a promet koji ostvaruje na računu u posljednjih šest mjeseci mora iznositi minimalno 10.000 eura mjesečno za pravnu osobu te za fizičku osobu 15.000 eura u posljednjih šest mjeseci.
Osim toga, uvodi se broj zahtjeva koji poslodavac može podnijeti - poslodavac koji zapošljava do 50 radnika državljana RH ili članica EU moći će podnijeti do 50 zahtjeva za izdavanje radnih dozvola za radnike iz trećih zemalja, dok će onaj koji zapošljava do 250 radnika moći zatražiti do 250 dozvola, a onaj koji zapošljava više od 250 radnika nema ograničenja.
Šipić: Izmjenama zakona useljenici prepoznati kao posebna kategorija
Ministar Šipić naveo je da su izmjenama zakona pripadnici hrvatskog iseljeništva, njihovi potomci i članovi njihovih obitelji "prepoznati kao posebna kategorija", a sve radi poticanja "njihovog povratka i useljavanja u Hrvatsku".
Tako se, propisuje i nova svrha privremenog odnosno stalnog boravka - "u svrhu useljavanja hrvatskog iseljeništva za hrvatske iseljenike, njihove potomke i članove njihovih obitelji".
"Bitan iskorak je činjenica da po odobrenju boravka hrvatski iseljenici, odnosno njihovi potomci kao i članovi njihovih obitelji, odmah mogu u Hrvatskoj podnijeti zahtjev za primitak u hrvatskoj državljanstvo, što znatno olakšava rješavanje svih njihovih daljnjih statusnih pitanja, odnosno integraciju u hrvatsko društvo", istaknuo je.
Izvor: Index.hr
