Protekla je godina bila poprilično uspješna za obvezne mirovinske fondove. Svi su ostvarili znatne prinose zahvaljujući ulaganjima u obveznice. Od toga će posebno profitirati članovi kategorije A, koja je ostvarila najbolje rezultate, prenosi poslovni.hr.
Gledajući samo proteklu godinu, u ulaganjima najliberalnijoj kategoriji A, koja broji 430.000 članova, ostvaren je prosječan prinos od 13,27 posto. U kategoriji B je lanjski prinos 9,68 posto, a u kategoriji C 3,55 posto, kazuju podaci Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga (HANFA).
No, treba gledati i prinose fondova unutar različitih kategorija. S obzirom na rizičnija ulaganja, mahom u dionice i neobvezničke vrijednosne papire, fondovi u kategoriji A postigli su vrlo visoke prinose, piše tportal.
Pritom je najuspješniji tijekom prošle godine bio fond PBZ Croatia osiguranja, čiji su prinosi iznosili čak 16,5 posto. Slijedi fond Erste Plavi s godišnjim prinosom od 12,75 posto. Potom slijedi fond AZ s prinosima od 9,11 posto, a začelje drži fond Raiffeisen s prinosima od 7,62 posto.
Gledajući mjesečne prinose u prosincu, značajniji iskorak u prinosima ostvario je fond PBZ/CO s 0,48 posto, Erste Plavi i AZ se drže malo iznad ništice, dok je Raiffeisen tijekom posljednjeg mjeseca 0,14 posto svoje imovine. Prosječni mjesečni prinos u kategoriji A iznosi 0,28 posto.
Od osnutka obveznih mirovinskih fondova u kategoriji A, 2014. godine, oni su svojim članovima osigurali prinose koji se kreću od 6,36 posto u Raiffeisenu, do 8,88 posto, koliko je skupio fond PBZ/CO. Prosječni prinos u 10 godina, u najrizičnijoj kategoriji obveznih mirovinskih fondova iznosi 7,74 posto.
U nešto konzervativnijoj, ali po broju članova (1.809.206) najvećoj kategoriji B, prinosi su nešto umjereniji, ali i dalje znatni, naročito u usporedbi s fondovima drugih, bogatijih zemalja.
Tijekom prosinca je najveći prinos ostvario fond Erste Plavi (0,73 posto). Zatim slijede fond PBZ/CO (0,56 posto) te AZ (0,26 posto). Fond Raiffeisena je i u ovoj kategoriji podbacio, postigavši neznatni minus od 0,05 posto.
Kategorija C, pak, nudi podosta niže prinose, ali to je zbog toga jer je ona po ulaganjima najsklonija obveznicama i drugim sigurnijim oblicima financijske imovine. U njoj se nalaze uglavnom članovi kojima je ostalo barem pet godina do mirovine. Njih je 94.786.
Gledajući samo prosinac prošle godine, podaci HANFA-e pokazuju kako su prinosi kategorije C u prosjeku iznosili 0,3 posto. Mirovinski su fondovi ostvarili od 0,24 do 0,34 posto prinosa.
Na godišnjoj razini, prosječni prinos cijele kategorije C iznosi 3,55 posto. Pritom je najuspješniji Erste Plavi s 4,33-postotnim prinosima. PBZ/CO je ostvario 3,93 posto, a AZ 3,63 posto. Fond Raiffeisen je ostvario prinose od 3,02 posto.
Od osnivanja fondova kategorije C, 2014. godine, fondovi su ostvarili u prosjeku 3,36 posto, s time da prednjači fond Erste Plavi s 3,79 posto prinosa, dok je najumjerenije prinose postigao fond AZ (3,02 posto).
Ovakvi prinosi na mjesečnoj i godišnjoj razini rezultat su ulaganja svih obveznih mirovinskih fondova. Krajem prosinca ulaganja u obveznice iznosila su 14,1 milijardu eura, a u dionice 5,4 milijarde eura, dok je za UCITS i alternativne investicijske fondove izdvojeno 2,4 milijarde eura. Novca i depozita u fondovima ima nešto više od pola milijarde eura.
No, unatoč dobrim pokazateljima i pozitivnim prognozama, iz prošle godine, ipak treba napomenuti da se u 2025. godini pojavljuje i nekoliko rizika za poslovanje mirovinskih fondova. Prvi je svakako inflacija, ali i rizik rasta udjela javnog duga u BDP-u na globalnoj razini. Na performanse mirovinskih fondova u budućnosti će utjecati i predviđeni rast hrvatskog BDP-a od 3,2 posto, rast potrošnje, ali i balans između uvoza i izvoza.
Što to znači za članove? Njima ovi podaci mogu poslužiti kao motiv za prelazak iz jednog fonda u drugi, odnosno iz jedne kategorije u drugu, što je pojednostavljeno posljednjim zakonskim izmjenama.
Oni koji ulaze u sustav rada, a samim time moraju biti osigurani u mirovinskom osiguranju, ovi podaci mogu služiti kao orijentir pri odabiru fonda u koji će se uplaćivati njihovi doprinosi. Oni, naime, imaju rok od 30 dana nakon primitka pisma iz Registra osiguranika, da sami odaberu u kojem fondu žele participirati.
Izvor: poslovni.hr
