"Proračun je najzanimljivija stavka u ekonomskoj politici zato što je najveći. Država troši 45 posto svega onog što zaradimo tijekom godine, to se popularno kaže bruto domaći proizvod. S time su okviri određeni. Procijenimo koliki će biti bruto domaći proizvod iduće godine i negdje 45 posto, jedan posto više/manje, držimo se tih okvira. Što se tiče socijale i mirovine to je zapravo najveća stavka u svim proračunima zapadnih zemalja. Prosjek Europe je 45 posto bruto domaćeg proizvoda", kaže Jurčić kako prenosi N1.
Jurčić je odgovorio i kako objašnjava činjenicu da Vlada projicira rast BDP-a iduće godine 2,7 posto, a istovremeno očekivana stopa inflacije koju projicira je 2,8 posto.
"Hrvatska nema razvojnu politiku ni strategiju. Nama bi stopa rasta u sadašnjoj poziciji trebala biti preko pet posto desetak godina. Naše stope rasta su puno veće nego u Europi, ali nisu dovoljno velike da bi mi stizali Europu. Naša stopa je velika i to je u redu, ali zapravo struktura nije dugoročno održiva i zato će naši visoko kvalificirani ljudi odlaziti raditi vani", rekao je Jurčić.
Odgovorio je i znače li ove brojke da će cijene i iduće godine rasti više nego plaće i mirovine.
"Što se tiče Vlade oni računaju da su plaće dosta rasle i sad tu prostora i nema što se tiče proračuna. Rast plaća je ograničen, a inflacija će onda početi grickati realni dohodak građana", kaže Jurčić i dodaje da to za standard građana znači manju kupovnu moć i stagniranje standarda.
Objasnio je i kako smo ponovno došli u situaciju da imamo više od 200 tisuća blokiranih građana.
"Korelacije iz bržeg rasta kredita i dohodaka dovode do blokade građana odnosno nemogućnosti vraćanja kredita. Vjerojatno i sada porast kredita nije pratio korelaciju s porastom dohotka", zaključio je Jurčić.