Mnogi od nas osjećaju se kao da ih životni tempo gazi. Posao, roditeljstvo, kućni poslovi… Često nam se čini da dan nema dovoljno sati da bismo sve to obavili. Potaknuta takvim razmišljanjem dok je vlakom putovala iz New Yorka u Philadelphiju psihologinja i sveučilišna profesorica bihevioralnih znanosti na UCLA-i Cassie Holmes odlučila je istražiti jesmo li sretniji i zadovoljniji ako imamo više slobodnog vremena, piše CNBC Make it.
Sa svojim kolegama istražila je kako deseci tisuća Amerikanaca provode svoj redovan dan i kolika je razina njihove sreće. Rezultati su bili fascinantni.
Koliko nam slobodnog vremena treba da budemo sretni?
Prvo su izračunali koliko su ljudi imali vremena u danu za diskrecijske aktivnosti, poput opuštanja, gledanja televizije, bavljenja sportom ili druženja s prijateljima. Zatim su testirali kako je ta izračunata količina vremena povezana s njihovim zadovoljstvom u životu.
Otkrili su da je dva do pet sati slobodnog vremena dnevno idealno za povećanje sreće. Međutim, manje od dva sata ili više od pet sati slobodnog vremena dnevno negativno je djelovalo na razinu sreće.
Iz knjige Cassie Holmes “Happier Hour: How to Beat Distraction, Expand Your Time, and Focus on What Matters Most”
Istraživanje je potvrdio da Cassie nije imala dovoljno vremena, odnosno da je osjećala kako ima premalo vremena da bi učinila sve ono što je trebala i željela učiniti.
Gallupova anketa pokazala je da gotovo polovica Amerikanaca smatra da su ukopani u mjestu. Druge studije pokazuju da nas “nedostatak vremena” čini depresivnijima, jače izloženima stresu i emocionalno iscrpljenima.
S druge strane, imati redovito više od pet sati slobodnog vremena u danu je previše, jer potkopava osjećaj svrhovitosti. Pri tome treba naglasiti da nam rad na plaćenom radnom mjestu često ne daje osjećaj svrhovitosti. Sasvim je drugačije s volontiranjem – to nas često ispunjava osjećajem da radimo nešto što ima svrhu.
Sličan osjećaj zadovoljstva imamo kada obavljamo zadatke koji su nužni da bi naše kućanstvo dobro funkcioniralo ili da bismo bili uspješni roditelji
No, Cassie je spoznala da njoj posao daje pruža osjećaj svrhovitosti.
Slobodno vrijeme je važno, ali važno je i kako ga provodite
Ujednačena razina zadovoljstva životom osoba koje imaju između dva i pet sati slobodnog vremena sugerira da je, osim u ekstremnim situacijama, način na koji provodimo slobodno vrijeme vrlo bitan.
Imamo 24 sata u danu, ali način kako doživljavamo vrijeme je subjektivan. Ovo je važno jer osjećaj o tome koliko traje minuta, sat, dan ili desetljeće govori o tome mislite li da imate “dovoljno” vremena.
Osjećaj samopouzdanja da ste u stanju postići sve što želite je definicija “vremenskog bogatstva”. Čak i samo 90 minuta slobodnog vremena dnevno može nam učiniti dan manje napornim i ispunjenijim.
Evo tri načina da se osjećate “vremenski bogatiji” čak i bez dodatnog slobodnog vremena u svom rasporedu.
1. Budite aktivni
Tjelesna aktivnost dokazano je učinkovit način za povećanje zdravlja, sreće i samopoštovanja.
Pokušajte vježbati 30 minuta dnevno nekoliko dana ovog tjedna. Važno je da u svom kalendaru odredite vrijeme za vježbanje. Aktivnosti ne moraju biti naporne; Dovoljno je samo lagano trčanje na otvorenom ili hodanje do posla umjesto vožnje.
Nakon sesije zapišite u dnevnik kako se osjećate (najvjerojatnije ćete se osjećati odlično). Dakle, sljedeći put kada pomislite da nemate dovoljno vremena za vježbanje, prisjetit ćete se kako ste se osjećali i znat ćete da se to vrijeme isplatiti, prenosi točka na i.
2. Budite ljubazni
U jednom od svojih istraživanja Cassie je utvrdila da posvećivanje svog vremena drugim ljudima pruža osjećaj da imamo više slobodnog vremena.
Tijekom ovog tjedna učinite dva nasumična ljubazna djela — jedno za prijatelja ili poznanika, a drugo za stranca. Na vama je što ćete učiniti, ali evo nekoliko ideja:
- Platite strancu narudžbu u kafiću.
- Dajte nekome kompliment.
- Pomozite kolegi da završi zadatak.
- Počastite člana obitelji ukusnom poslasticom ili pićem.
- Pošaljite prijatelju poticajnu poruku.
Što god to bilo, učinite to samo za dobrobit druge osobe. Nemojte misliti niti očekivati da ćete primiti nešto zauzvrat za svoju ljubaznost.
3. Osjetite strahopoštovanje
Pronalaženje načina da postignete osjećaj strahopoštovanja može proširiti vašu percepciju vremena. U jednoj su studiji istraživači utvrdili da ponovno zamišljanje događaja koji izaziva strahopoštovanje – u usporedbi s razmišljanjem o sretnom događaju – čini ljude manje užurbanima. Strahopoštovanje ih je potaknulo da se ponašaju kao da imaju više vremena, odnosno da lakše odvoje svoje vrijeme za volontiranje u dobrotvorne svrhe.
Pokušajte u svoj tjedan uklopiti jedno od ovih iskustava:
Društvene interakcije: Kroz fizičku intimnost, otvoren razgovor ili ljuljanje novorođenčeta obogaćujemo svoje međuljudske odnose.
Boravak u prirodi: prošećite obližnjim parkom; pogledajte noćno nebo i Mjesec; pogledajte izlazak ili zalazak Sunca. Učinite li bilo što od navedeno, osjećat ćete se manje užurbano.
Uživajte u umjetnosti: Cassie je kao student bila opčinjena “Zvjezdanom noći” Vincenta van Gogha. U početku je, kaže, samo htjela napraviti bilješke za svoj esej. Ali stojeći ondje, gledajući u umjetnikovu viziju, oduševila se i nije brinula o vremenu.
Svjedočenje o postignuću: Ogromna inspiracija može se pronaći u individualnim postignućima. Gledanje vrhunskog sportskog podviga, na primjer, može nam ukazati na nevjerojatne mogućnosti čovječanstva.
U trenucima strahopoštovanja, apsolutno ništa ne djeluje ograničavajuće – pogotovo ne sitnice koje čine naš dnevni raspored.
Izvor: točka na i