Čak 78.000 mladih u Hrvatskoj, odnosno njih 13 posto, nema ni posao, niti se obrazuje. To je više od prosjeka Europske unije koji je oko 11 posto.
Najmanje neaktivnih mladih je u Nizozemskoj – pet posto, a najviše u Rumunjskoj – gotovo 20 posto. Među nezaposlenim mladima, tek je devet posto onih koji aktivno traže posao. Ostali su neaktivni zbog niza razloga – a dobar dio njih otišao je u inozemstvo.
“To su najčešće ili zdravstveni razlozi ili briga za djecu i starije i nemoćne članove obitelji. Hrvatsku napušta u prosjeku otkad smo ušli u EU negdje između deset i 12.000 mladih godišnje što je doista puno. Kad govorimo o mladima između 15 i 29 godina starosti. I pritom su ekonomski razlozi na prvom mjestu”, tvrdi za N1 Dunja Potočnik iz Instituta za društvena istraživanja Zagreb.
Hrvatsko gospodarstvo u međuvremenu nastavlja rasti s prosjekom oko 3 posto godišnje što će još više naglasiti problem nedostatka radne snage.
Procjene su da će se iz Hrvatske u sljedeće četiri godine iseliti još 100.000 radno sposobnih ljudi. Od ulaska u Europsku uniju 2013., Hrvatsku je napustilo oko 400.000 građana.
“Nama će do 2030. trebati oko 450.000 stranih radnika pod pretpostavkom da se ništa značajno ne dogodi u smislu podizanja naše domaće stope zaposlenosti. Ulaskom na europsko tržište rada svjesno smo prihvatili činjenicu da više nemamo lokalno domaće tržište rada. Ljudi su mobilni i svatko ganja svoj legitimni interes odlazeći preko granice”, rekao je glavni ekonomist HUP-a, Hrvoje Stojić.
“Mladi traže pravilnu naknadu za rad, traže priznavanje svojih kvalifikacija i vrlo cijene rad u struci”, ističe Potočki.
Izvor: N1
