Samo jedan od deset hrvatskih studenata i srednjoškolaca, odnosno mladih ljudi koji su u formalnom obrazovanju radi, tijekom školovanja, za razliku od 73 posto mladih u Nizozemskoj, 52 posto u Danskoj ili 45 posto u Njemačkoj, objavio je Eurostat. Među ostalim, samo jedan posto mladih pokušavaju naći posao, ali ne uspijevaju. Istočnoeuropske države desetljećima su studente držale podalje od tržišta rada te su trošak njihova školovanja prebacile na roditelje.
Istina, Hrvatska je još u doba socijalizma razvila studentske servise koji su glavni posrednici u zapošljavanju studenata.
Studentski servisi tu svoju poziciju dobro i naplate te od poslodavaca ubiru 12 posto provizije na studentski rad. Uz to tvrtke plaćaju i 6 posto doprinosa za slučaj invalidnosti i profesionalne bolesti, što studentsku satnicu poskupljuje za 18 posto.
Poslodavci koji zapošljavanju studente u Hrvatskoj ne plaćaju poreze i mirovinske doprinose na njihov rad, za razliku od zapadnih zemalja, gdje studentima uglavnom teče mirovinski staž te za vrijeme studiranja često skupe najmanje dvije do tri godine mirovinskog staža. Domaćim studentima koji češće ili povremeno rade tijekom studiranja, studentski džeparac ne donosi dodatna mirovinska prava, objavio je Večernji list.
„Tradicija je prvi razlog zašto kod nas mladi nemaju običaj raditi uz redovno obrazovanje. Vjeruje se da će student teže studirati ako radi, ali podaci to demantiraju. Naši studenti svejedno studiraju dulje od mladih ljudi u zemljama gdje je rad studenata tijekom formalnog obrazovanja uobičajen“, komentira analitičar Predrag Bejaković, koji smatra da bi se i kod nas trebala mijenjati takva praksa. Godišnje se na hrvatske fakultete i stručne studije upiše oko 150 tisuća studenata.
Izvor: Večernji list
