Rekordnih 9500 radnika mlađih od 30 godina dobilo je tijekom prosinca ugovor o radu na neodređeno vrijeme, što je bio odgovor poslodavaca na odluku Vlade da ukine petogodišnje oslobađanje od plaćanja zdravstvenog doprinosa. Broj zaposlenih za koje su poslodavci stekli pravo na olakšicu popeo se 31. prosinca na 201.695, a u studenome ih je bilo 192 tisuće. Kako je u Hrvatskoj zaposleno oko 300 tisuća radnika mlađih od 29 godina, proizlazi da je država osigurala poslodavcima olakšicu za većinu mladih ljudi koji se nalaze u radnom odnosu, prenosi poslovni.hr.
Oslobađanje od plaćanja doprinosa za stalno zaposlenog mladog radnika primjenjivalo se od početka 2015. godine i dosad su tu mjeru poslodavci koristili za 330 tisuća osoba. Olakšica je ukinuta uz obrazloženje da za njom više nema potrebe, no za nešto manje od stotinu tisuća radnika zaposlenih nakon 2022. godine stečeno pravo ostaje sve dok ne protekne pet godina od dana njihova zaposlenja na neodređeno.
Zadržavanje stečenog prava je i ponukalo tvrtke i državne ustanove da u zadnji tren rekordan broj mladih prebace ili prvi put zaposle na ugovore na neodređeno. Pokazalo se da je većina mladih za koje su poslodavci dobili olakšicu kod njih već radila na određeno, a samo je oko osam posto mladih zaposleno prvi put.
Za 9439 mladih ljudi kojima su u prosincu tvrtke ponudile ugovore na neodređeno olakšica će se koristiti do kraja 2029. godine! No time nisu istekle državne potpore za zapošljavanje mladih, samo se skratio rok njihova trajanja. Zadržano je oslobođenje na jednu godinu za sve prvi put zaposlene mlade ljude, bez obzira na oblik ugovora, a ako se taj ugovor nakon prve godine pretvori u ugovor na neodređeno, poslodavac za novozaposlenog radnika neće plaćati zdravstveni doprinos pune dvije godine.
Olakšica po radniku, ovisno o plaći, najčešće se kreće od 200 do 300 eura mjesečno jer su poslodavci dužni mjesečno izdvojiti 16,5 posto radnikove bruto plaće za zdravstveni doprinos. Radnicima na minimalcu olakšica je 165 eura.
Dosadašnje petogodišnje oslobođenje od plaćanja doprinosa teži oko dvije milijarde eura, koliko je novca ostalo poduzećima koja su koristila mjeru. Svejedno, udio mladih ljudi u ukupnoj zaposlenosti osjetno pada te je danas u Hrvatskoj, sa strancima, zaposleno oko 112 tisuća mladih u dobi do 34 godine manje nego što ih je bilo 2008. godine.
Podsjetimo, oko ukidanje mjera za mlade, žestoko su reagirali iz Hrvatske udruge nezavisnih proizvođača CISEx, a lošim posljedicama za ICT sektor izjasnili su se i iz HUP ICT udruge.
Tada je Frane Borozan, potpredsjednik udruge upozorio kako će “ukidanje mjere dovesti do toga da će u praksi poslodavci radije zapošljavati one koji su gotovi stručnjaci, a ostat će bez poticaja da zaposle one kojima su potrebni mentori i usavršavanje kako bi bili spremni raditi." Usto je dodao da je mjera “bila odlična jer je bila konkretna i iznimno jednostavno primjenjiva”.
Iz HUP/ICT-a ustvrdili su mjera dolazi u najgorem mogućem trenutku za juniore koji tek dolaze na tržište rada, a usto, kazali su, sve EU države upravo olakšicama nastoje privući mlade, što će u ovom sektoru otežati njihovo zadržavanje na tržištu rada.
Sobzirom na to da je mjera prestala vrijediti od početka godine ostvarile su se i prognoze Tajane Barančić, članice Nadzornog odbora CISEx-a, koja je lani kazala da će poslodavci u IT sektoru maksimalno zapošljavati do kraja godine, upravo zato da iskoriste mjeru dok ne istekne.
Izvor: poslovni.hr
