Iako medijske stupce pune vijesti o masovnim otpuštanjima u Americi, Hrvatsku takav trend (još) nije zahvatio.
Na MojPosao platformama, web stranici MojPosao i mobilnoj aplikaciji PosLovac, objavljeno je više od 84 tisuće oglasa za posao, što je 13% više u odnosu na prošlu godinu i čak 22% više u odnosu na pretpandemijsku 2019. godinu. Na oglase za posao je pristiglo gotovo 1,5 milijuna prijava, što je 8% više nego 2019. godine.
Početak 2022. godine obilježio je veliki rast broja oglasa u odnosu na prethodnu godinu, a najveća razlika zabilježena je u siječnju kada je objavljeno čak 51% više oglasa nego u 2021. godini. Ipak, prilikom pregleda ovih podataka ne treba zaboraviti da su u to vrijeme 2021. na snazi bile protuepidemijske mjere. Kako 2021. godina odmicala, taj se rast smanjivao, da bi se u lipnju broj oglasa 2021. godine izjednačio s onima u 2022. Razlog takvom naglom rastu krije se u činjenici da su poslodavci, u strahu od epidemije, kasnili sa sezonskim zapošljavanjem te su to pokušali nadoknaditi u kasnijim proljetnim i ljetnim mjesecima, dok je potražnja za sezonskim radnicima u 2022. godini krenula na vrijeme.
Općenito gledano, broj oglasa u godini iza nas bio je u konstantnom rastu u odnosu na 2021. izuzev srpnja i prosinca, dok je u odnosu na pretpandemijsku 2019. godinu broj oglasa u svim mjesecima bio veći.
„Iako je 2021. godina imala snažan rast i najveći broj zapošljavanja ikada, 2022. je bila još i bolja. Sve to se čini logično jer smo 2021. godine imali rast BDP od 13,1 posto, dok se za 2022. isti procjenjuje na 6 posto. Najveći utjecaj na rast imao je sektor turizma i ugostiteljstva. Zanimljivo je kako je bilo manje oglasa za zapošljavanje u inozemstvu, što ukazuje na to da strane kompanije teško mogu pronaći kandidate u Hrvatskoj. Isto tako, valja istaknuti kako smo u prošloj godini imali približno 120.000 nezaposlenih osoba u Hrvatskoj i u isto vrijeme 115.000 stranih radnika. Nezaposlenima koji žele raditi treba pomoći kroz prekvalifikacije ili dodatno školovanje, a ostalima kroz druge vidove socijalnog zbrinjavanja, a ne kroz HZZ. Sada je i prava prilika da se smanji i ozdravi javni sektor. Upravo te osobe, uz dodatne edukacijske i prekvalifikacijske programe, mogu postati ključna radna snaga za daljnji razvoj domaćeg tržišta rada. Na žalost, plaće su postale glavni razlog zbog kojeg posloprimci napuštaju postojeća radna mjesta, a uz sve veći rast broja stranih radnika čini se kako nas u ovoj godini čeka još puno izazova. Stranci nam dolaze iz sve udaljenijih destinacija, s različitim kulturama i religijama. Različitost je bogatstvo, ali samo ako znamo organizirati društvo u takvim okolnostima“, kazao je Igor Žonja, direktor portala MojPosao.
Najtraženiji trgovci, konobari i skladištari
Među najtraženijim zanimanjima u 2022. godini su ona iz područja turizma i ugostiteljstva te prodaje. Udio oglasa u kategoriji prodaje povećao se u odnosu na prošlu godinu, te sada ta kategorija nosi petinu svih oglasa.
Najtraženija zanimanja u 2022. bila su: prodavač (trgovac), konobar (barmen), skladištar, vozač, kuhar, radnik u proizvodnji te programer.
Najtraženija zanimanja prema stručnoj spremi
Najveća ponuda zabilježena je u sljedećim kategorijama zanimanja:
- Prodaja (Trgovina) - 19% oglasa
- Turizam i ugostiteljstvo - 15% oglasa
- Proizvodnja i zanatske usluge - 11% oglasa
Najveća potražnja (broj profila) zabilježena je u sljedećim kategorijama zanimanja:
- Prodaja (Trgovina) – 18% profila
- Administrativna zanimanja – 15% profila
- Turizam i ugostiteljstvo – 11% profila
- Ekonomija, financije i računovodstvo – 11% profila
*U jednom oglasu/životopisu moguće je naznačiti više kategorija zaposlenja
U odnosu na 2021. godinu najveći rast broja oglasa zabilježen je u kategoriji Ljudski resursi (+45%) i Prodaja (+37%), dok je u odnosu na 2019. najveći rast zabilježen u kategorijama Arhitektura (+69%) te Ljudski resursi (+56%).
U odnosu na 2021. godinu pad broja oglasa zabilježen je u dvije kategorije: Građevina (-10%) te Skrb (-5%), s tim da moramo napomenuti kako su upravo ove dvije kategorije i najviše rasle u prethodnim godinama potaknute epidemijom i potresom.
Tri od četiri oglasa su za rad na neodređeno
S obzirom na vrstu zaposlenja, u 2022. godini oglasi za rad na neodređeno činili su čak 75% ukupnog broja oglasa, što je nešto više nego prethodne godine. Oglasa za rad na određeno bilo je 54%, isto kao i 2021. godine. Djelatnici za sezonski posao tražili su se u 6% oglasa, dok se 4% oglasa odnosilo na studentske poslove.
S druge strane, 52% posloprimaca bilo je zainteresirano za stalni posao, dok ih je 24% zainteresirano za rad na određeno. Također, 7% tražitelja posla bilo je zainteresirano za honorarni rad, a gotovo jednak broj posloprimaca (njih 7%) je iskazalo interes za sezonskim zaposlenjem.
„Vidljivo je kako se nudi sve više ugovora za rad na neodređeno vrijeme, što ukazuje na sve bolju poziciju radnika na tržištu rada. Uz to, unaprjeđenje regulacije rada od kuće je pozitivan korak, ali nisam siguran je li dovoljno dobar. Zadnje dvije godine ovom smo polju imali svojevrsni testni period, nažalost poslodavci su bili u prekršaju zakona koji i dalje nije u potpunosti dorečen po pitanju zaštite na radu. Pretjerano štićenje radnika može biti kontraproduktivno i usporiti zapošljavanje na neodređeno. Što se tiče samih natječaja za posao, vidljivo je da ponude uglavnom odgovaraju potražnji.
Najbolji primjer vidljiv je u sektorima prodaje i ugostiteljstvu. S druge, pak, strane imamo previše administrativaca i ekonomista, a nedostaje nam radnika više ili visoke stručne spreme, kao i specijalista iz pojedinih područja. Nažalost pojedini dijelovi Hrvatske su iseljeni pa je ponuda i potražnja tamo ujednačenija nego prije, a radnika nedostaje u cijeloj Hrvatskoj“, dodao je Igor Žonja.
Najviše se traže kandidati sa srednjom stručnom spremom
Tijekom 2022. poslodavci su najčešće tražili kandidate sa srednjom stručnom spremom – u 52% oglasa srednja stručna sprema bila je uvjet za uspješnu prijavu na natječaj.
S druge strane, 55% posloprimaca je u svojim online životopisima (u Bazi profila na MojPosao) kao stupanj obrazovanja navelo srednju stručnu spremu. Broj oglasa i broj životopisa u kojima se navodila visoka stručna sprema iznosio je 27% oglasa i 12% životopisa.
U 35% oglasa tražilo se poznavanje engleskog jezika, u 7% njemačkog, a ostali jezici su manje zastupljeni. Radno iskustvo je traženo u manje od polovice oglasa (40%), i to u prosjeku 2 godine i 3 mjeseca što je isto kao i prošle godine.
Najviše oglasa je u Zagrebu
Preko polovice oglasa (53%) bilo je za Zagreb i zagrebačku županiju, nakon čega slijede obalne županije: Splitsko – Dalmatinska (14%), Primorsko-goranska (13%) te Istarska (11%).
Tijekom 2022. godine poslodavci su objavili preko 3.000 oglasa za poslove u inozemstvu, što je nešto manje nego prošle godine (-10%), ali i 55% više nego 2019. godine. Najviše oglasa u inozemstvu objavljeno je za rad u Njemačkoj, Austriji i Sloveniji.
„Prognoze rasta BDP u 2023. su sve skromnije (1% ili manje), iako se nedavno pričalo i o rastu od 3% ili 4%, a moguće je da nas čeka i recesija. Osobno se nadam kako će nas turizam opet izvući, iako recesija u Njemačkoj i nekim drugim europskim zemljama može imati jaki utjecaj na nas. Moramo biti svjesni i činjenice da smo mi primarno auto destinacija, a od početka godine i dio Schengena te eurozone što bi nam u nadolazećem razdoblju moglo pomoći“, zaključio je Igor Žonja.
