Nedavno istraživanje američke multinacionalne tvrtke specijalizirane za internetsku vezu i podatkovne centre Equinix među 2900 ispitanika iz djelatnosti informacijske tehnologije (IT) o svjetskim tehnološkim trendovima pokazuje da njih 62 posto prekvalificira svoje zaposlenike. Više od 34 posto ih traži djelatnike izvan IT-a i to u administraciji i poslovnoj podršci, financijama i osiguranju, među osobama koje se nakon izbivanja vraćaju poslu, čak u vojsci ili atletici.
Zbog stalnih tehnoloških i gospodarskih promjena najčešća radna mjesta za koja se novi djelatnici traže su IT tehničari (51 posto), računalstvo u oblaku (36 posto) i analiza podataka (35 posto). U Hrvatskoj je, pak, u mjeri Obrazovanje nezaposlenih osoba i ostalih tražitelja zaposlenja Hrvatskog zavoda za zapošljavanja, od 2016. do potkraj kolovoza sudjelovalo više od 24.500 osoba, za što je isplaćena 208,361.701 kuna. Tražila su se zanimanja potrebna na tržištu rada poput kuhara, konobara, barmena, slastičara, sobara, radnika u građevinarstvu, metalskoj industriji i prijevozu te njegovatelji, gerontodomaćini, maseri, pedikeri, krojači i obućari.
Karijera u pomoćnim zanimanjima
Riječ je zapravo o zanimanjima u sklopu kojih se zainteresirani uz pomoć HZZ-a obučavaju za jednostavnije poslove, a nezaposlenim osobama dodatno je omogućeno obrazovanje putem različitih informatičkih programa za voditelje projekata financiranih iz europskih fondova, knjigovođe, poslove oglašavanja putem interneta te učenje stranih jezika za zapošljavanje u djelatnosti smještaja i usluživanja hrane i pića. Obrazovanje uključuje programe osposobljavanja, usavršavanja, izobrazbe, za učenje stranih jezika i prekvalifikacije za zanimanja i pomoćna zanimanja koja nedostaju na mjesnim tržištima rada, ističe Dražan Dodig, rukovoditelj Odjela za profesionalno usmjeravanje i obrazovanje HZZ-a. Namijenjeno je nezaposlenima u evidenciji i ostalim tražiteljima zaposlenja prema interesu, prethodnim kvalifikacijama i preduvjetima za uključivanje u programe.
– Broj novouključenih osoba u tu mjeru u 2016. godini iznosio je 3809, u 2017. – 4441; 2018. – 5180; 2019. – 3359; u 2020. – 2550 osoba, u 2021. – 3599 i do kraja kolovoza ove godine uključeno je 1645 osoba. Najveći broj osoba u obrazovanje se uključuje u većim gradovima: Zagrebu, Splitu i Osijeku, no interes postoji u cijeloj Hrvatskoj. Na broj uključenih osoba utječe i postojeća pokrivenost ponudom obrazovnih ustanova i odgovarajućih programa. Nezaposlene i zaposlene osobe odlučuju se na obrazovanje radi stjecanja novih ili usavršavanja postojećih kompetencija traženih na tržištu rada, kako bi se što prije uključile/vratile na tržište rada, radi zadržavanja postojećeg zaposlenja ili napredovanja na trenutačnom radnom mjestu. Svi programi obrazovanja koje HZZ organizira i financira u okviru te mjere omogućuju stjecanje javne isprave – objašnjava Dodig.
Dobra zapošljivost
HZZ polaznicima financira trošak pohađanja obrazovnog programa, a nezaposleni u evidenciji HZZ-a imaju pravo za vrijeme trajanja obrazovanja na trošak novčane pomoći, naknadu za prijevoz i trošak osiguranja prema propisima Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje. Polaznici prije uključivanja u mjeru, kaže Dodig, prolaze postupak profesionalnog odabira koji uključuje psihologijsko testiranje, razgovor sa savjetnikom za profesionalno usmjeravanje te, prema potrebi, liječnički pregled specijalista medicine rada. Svima je dostupno profesionalno usmjeravanje u Centrima za informiranje i savjetovanje o karijeri u okviru HZZ-a, piše Lider.
– HZZ prati provedbu programa obrazovanja i dobiveni podaci pokazuju da završeno obrazovanje koristi bržem zapošljavanju nezaposlenih. Tako je šest mjeseci nakon završenog obrazovanja udio osoba koje su se zaposlile 2017. iznosio 50,8 posto, 2018. 44,6 posto, a 2019. 53,7 posto. U analizi za 2020. i 2021. pokazalo se da je u obrazovne programe bilo uključeno 5417 osoba te da je obrazovanje uspješno završilo 5055 osoba. Šest mjeseci nakon završetka programa zaposlilo se 2099 osoba ili 41,5 posto. Ukupno 59,6 posto osoba zaposlilo se izvan djelatnosti obrazovnog programa, najbrže su se zapošljavali oni koji su završili obrazovne programe za vozače motornih vozila C, D ili CE kategorije i to unutar jednog mjeseca, a najsporije osobe nakon završenog obrazovanja iz djelatnosti tekstilne i obućarske industrije (4,1 mjesec). Kod zapošljavanja u zanimanju samog obrazovnog programa, ono u prosjeku iznosi oko dva mjeseca – nabrojio je Dodig.
Vaučeri za stjecanje vještina
Godišnji plan obrazovanja (popis programa, trajanje, broj polaznika i troškovi) utvrđuje se, iznosi, na razini područnih ureda prema potrebama mjesnog tržišta rada. Nakon toga, dodao je, provodi se postupak javne nabave usluga obrazovanja za svaku djelatnosti odvojeno te se s odabranim ponuditeljima u svakom područnom uredu/službi sklapaju okvirni sporazumi na dvije godine. Redovita nastava održava se u obrazovnim ustanovama, a praktični dio kod poslodavaca s kojima obrazovne ustanove sklapaju sporazum o suradnji.
– Stanje na tržištu rada već dulje snažno ukazuje na nedovoljnu usklađenost ponude radne snage i potreba gospodarstva. Sudjelovanje odraslih u cjeloživotnom obrazovanju u Hrvatskoj ima nisku stopu od 3,5 posto u odnosu na prosjek Europske unije od 11 posto prema EUROSTAT-u iz 2019. godine. Zbog toga je Nacionalnim planom otpornosti i oporavka 2021. – 2026. (NPOO) predviđen razvoj i uspostavljanje sustava za stjecanje vještina zaposlenih i nezaposlenih osoba putem vaučera, sukladno potrebama tržišta rada. Za sustav vaučera u sklopu NPOO-a predviđeno je 300 milijuna kuna i sudjelovanje 30.000 korisnika do 2026., od čega bi 40 posto trebali biti pripadnici osjetljivih skupina, a naglasak je na stjecanju zelenih i digitalnih vještina u omjeru 70 : 30. Putem sustava vaučera financiraju se kraći formalni programi obrazovanja stjecanja mikrokvalifikacija ili djelomičnih kvalifikacija. Mogu se uključiti sve nezaposlene i zaposlene osobe s navršenih petnaest godina života te završenim osnovnim obrazovanjem, osim osoba koje su trenutačno u sustavu redovitog odgoja i obrazovanja ili visokog obrazovanja i znanosti te korisnika mirovine prema općem propisu kojim se uređuje mirovinsko osiguranje. Sustav je uspješno uspostavljen od travnja, zahtjevi za dodjelu vaučera podnose se putem aplikacije na mrežnoj stranici. Od početka provedbe do potkraj kolovoza od zaprimljenih 3180 zahtjeva odobreno je njih 2457 (2256 za digitalne odnosno 201 za zelene vještine). Ponuđena su ukupno 442 obrazovna programa: 288 za digitalne i 154 za zelene vještine – opisuje Dodig.
‘T-shaped‘ obrazovanje
Pitanje prekvalifikacija, dodatnih i novih znanja postaje sve važnije kako za zaposlenike tako i za kompanije, posebice s obzirom na automatizaciju rada zbog sve jačeg utjecaja i razvoja tehnologije, smatra Milivoj Marković, voditelj programa i predavač na RIT-u Croatia. Stoga važnija postaje i kvaliteta obrazovanja, cjeloživotno obrazovanje i multidisciplinarnost.
– Upravo američki sustav obrazovanja studentima omogućuje da steknu širinu znanja kroz spoj kolegija specijalističkih i općih znanja uza stjecanje američke i hrvatske diplome po završetku studija. Drugim riječima, u sklopu tzv. T-shaped obrazovanja studenti imaju priliku kombinirati znanja da problemu pristupe iz različitih kutova i nađu rješenje. Tako, primjerice, naši studenti informacijskih tehnologija istodobno slušaju specijalističke kolegije iz programiranja te ih mogu kombinirati s predmetima iz znanosti o okolišu ili psihologije. Uza spomenuto, studenti upisuju RIT-ove dodatne ‘koncentracije‘ i minore (skup predmeta vezan uz pojedino područje), pa primjerice student financija može istodobno učiti i o razvoju weba. Veliku pozornost posvećujemo i adekvatnom razvoju hard i soft vještina poput kritičkog razmišljanja, kreativnog razmišljanja i aktivnog učenja, koje poslodavci sve više traže. Sva stečena znanja studenti primjenjuju u praksi. Naš diplomand Izet Ždralović, suosnivač Microblika, nakon studija je rekao: – Na RIT-u sam naučio i vrijednost prenošenja znanja i iskustava iz jedne industrije u drugu. Nije li sjajno da se iskustvo iz hotela sa sedam zvjezdica može preslikati i u jedan telekom ili čak u inovativnu mobilnu aplikaciju? – prenosi Marković.
Pomoć pojedincima i tvrtkama
Mladen Čorda, voditelj marketinga i odnosa s javnošću Omega Softwarea, naglašava da tvrtka veliku pozornost pridaje društveno odgovornom poslovanju te su u njoj priliku za zapošljavanje prekvalificiranih radnika vidjeli kao doprinos zajednici. To je način da se pomogne pojedincima, ali i tvrtki, koja tako dobiva nove, educirane i kompetentne kolege.
– U program smo se uključili ove godine i dosadašnja iskustva izrazito su pozitivna. Sa svim kandidatima obavili smo razgovore te smo odabrali nama najbolje, koji su nam se pridružili nakon uvodne edukacije od dva mjeseca. Nakon edukacije uključeni su u redovne aktivnosti gdje se prati njihov daljnji rad i napredak uz suradnju s mentorima. Trenutačno u programu obuke imamo troje kolega, s kojima smo iznimno zadovoljni i planiramo im nakon završetka ponuditi mogućnost zasnivanja stalnoga radnog odnosa – istaknuo je Čorda.
