Udio turizma u ukupnoj dodanoj vrijednosti gospodarstva Hrvatske je 11.3 posto, daleko više od prosjeka EU, koji iznosi 4.5 posto. To znači da kada se od ukupne vrijednosti proizvoda i usluga što se proizvedu u Hrvatskoj tijekom godine oduzme sve što je upotrijebljeno da bi se proizvele, 11.3 posto razlike je ostvareno u turizmu.
Nakon Hrvatske slijede Portugal (8.1 posto), Španjolska (6.9 posto) i Italija (6.2 posto). Podaci za Grčku nisu dostupni.
Urednik i kolumnist portala Index.hr Branimir Perković za N1 kaže kako to i nije dobro. Dodaje da bi Hrvatska bez turizma bila puno bliže razini standarda Srbije nego neke druge europske zemlje. Objasnio je to na primjeru Češke i Portugala.
“U Hrvatskoj se ostvari 5.2 milijarde eura bruto dodane vrijednosti (podatak za 2019.), jedan posto od ukupno 527 milijardi eura, koliko se ostvari na razini cijele EU. To je usporedivo s Češkom, kojoj turizam puno manje znači nego Hrvatskoj (2.8 posto od ukupne bruto dodane vrijednosti), a ostvari apsolutno veću bruto dodanu vrijednost u turizmu, 5.6 milijardi eura”, kaže Perković.
Kako kako još samo jedna država EU, Portugal, ostvaruje najveći udio ukupnog BDV-a (bruto dodane vrijednosti), osim Grčke, za koju nema podataka.
“Međutim, Portugal istodobno ostvaruje daleko veći apsolutni BDV od 15.1 milijardu dolara”, napominje Perković.
Zašto je to važno?
“Prema podacima Eurostata Hrvatska je imala 91.2 milijuna noćenja 2019., a Portugal 77.6 milijuna. Tako ta zemlja ostvari skoro tri puta veću bruto dodanu vrijednost s 13.6 milijuna manje noćenja od Hrvatske”, uspoređuje Perković te napominje da je i Češka 2019. ostvarila veći BDV od Hrvatske iako joj turizam puno manje znači u ukupnoj nacionalnoj ekonomiji te podsjeća da je Češka imala daleko manje noćenja nego Hrvatska, samo 57 milijuna.
Perković naglašava kako usporedbe apsolutnih brojki s ostalim državama sugeriraju da je turizam u Hrvatskoj daleko od toga da se može opisati kao jako produktivan.
“Stvari koje obilježavaju turizam Hrvatske su razlog njegove relativno niske produktivnosti i dodane vrijednosti, a to su visoka sezonalnost, mali broj hotela i niži prihodi po gostu od prosjeka. Turistički sektor je godinama svjestan tih slabosti i pokušava ih riješiti. Stanje se popravlja, ali nedovoljno brzo”, rekao nam je Perković.
“Turizam stavlja ogroman pritisak na cestovnu i komunalnu infrastrukturu”
Ističe da po turistu, iako tradicionalno u Hrvatsku dolazi najviše turista iz bogatih zemalja, poput Njemačke ili Austrije, zaradi te 1011 dolara.
“Prosjek na razini Europe iznosi 1391 dolar te je očito da Hrvatska većini gostiju nije opcija za veliku potrošnju”, kaže Perković.
Također, Perković naglašava kako činjenica da većina turista dolazi tek dva mjeseca godišnje te da to sputava mogućnost turizma da pozitivno djeluje na ostale sektore ekonomije.
“Poljoprivreda i prerađivačka industrija za razliku od turizma moraju živjeti cijele godine i imaju puno manje koristi od turista ako su njihovi dolasci grupirani u samo dva mjeseca”, kaže. Ističe i to da takav turizam nema dovoljno jak utjecaj da podrži razvoj ostalih sektora u gospodarstvu tzv. “spillover efekt”, nego i stavlja ogroman pritisak na cestovnu i komunalnu infrastrukturu.
“Time se povećavaju negativne eksternalije turizma, tj. ono što bi se moglo opisati kao ‘trošak turizma’, što samo po sebi smanjuje neto zaradu nacionalnog gospodarstva”, kaže Perković.
Rekao je i da turizam u Hrvatskoj nije toliko razvijen koliko se smatra.
“Izgleda tako u usporedbi s ostalim dijelovima gospodarstva, no kad je sve slabo, onda ono što je relativno stabilno, izgleda kao nešto snažno”, kaže Perković.
Hrvatska jako malo izvozi, pokrivenost uvoza izvozom je tek 55 posto, a turističke države poput Španjolske, Italije i Portugala imaju daleko bolji odnos između uvoza i izvoza, objašnjava te dodaje da Hrvatska može ojačati svoju industriju, poboljšati vanjskotrgovinsku bilancu i u isto vrijeme imati jak turizam.
Potražnja za sezonskim radnicima i dalje visoka
Kostantna boljka našeg turizma je i nedostatak radnika. Prema posljednjim podacim u Hrvatskoj nedostaje oko 60.000 radnika, a s približavanjem turističke sezone čini se da se ta brojka ni ove godine neće popuniti unatoč tome što na MojPosao trenutno postoji 659 otvorenih natječaja za posao u kategoriji Turizam i ugostiteljstvo.
Usporedbe radi, na portalu MojPosao u 2022. godini objavljeno gotovo 4.000 oglasa za sezonske radnike. Najviše, njih dvije trećine (64%), bilo je za rad u kategoriji Turizam i ugostiteljstvo. U odnosu na prethodne godine u 2022. objavljeno je 14% više oglasa za sezonce, dok je u odnosu na 2019. objavljeno čak 28% oglasa više.
Što se tiče zastupljenosti po županijama, najviše sezonskih radnika tražilo se u Splitsko-dalmatinskoj (31%), Istarskoj (22%), Primorsko-goranskoj (23%) te Zadarskoj (16%) županiji.
Obzirom da se najviše sezonaca zapošljava u turizmu, u toj kategoriji situacija je ovakva: u 2022. godini objavljeno preko 10.000 oglasa što je 17% više nego 2021. godine te 8% više nego 2019.