Prema desezoniranim podacima, OVI indeks je u studenom zabilježio smanjenje od -2,8 posto u odnosu na prethodni mjesec, što je najveći pad na mjesečnoj razini od lipnja ove godine. Na godišnjoj razini također je zabilježen pad od -2,2 posto u odnosu na studeni prošle godine, što je druga najniža stopa rasta od veljače 2021. godine, odmah nakon -2,3 posto u svibnju ove godine. Čak i da se pad vrijednosti indeksa nastavi i u prosincu, očekujemo da će u četvrtom tromjesečju indeks svejedno zabilježiti rast godišnje vrijednosti. U prvih 11 mjeseci ove godine indeks je porastao ukupno za 3,7 posto u odnosu na prethodno razdoblje prošle godine. Po svemu sudeći će 2023. godina biti zabilježena kao godina rasta potražnje za radom, ali značajno umjerenijeg u odnosu na prethodne godine.
U odnosu na studeni prošle godine, zanimanja prodavača, skladištara, knjigovođe i konobara ostala su među najtraženijih pet zanimanja, ali su vozači istisnuli kuhare i zauzeli poziciju petog najtraženijeg zanimanja. Najveći pad na rang ljestvici najtraženijih zanimanja u studenom nisu imali programeri koji su na toj poziciji bili posljednjih nekoliko mjeseci, već liječnici i stomatolozi koji su s 14. mjesta pali na 22., a najveći rast imali su radnici u proizvodnji koji su s 20. mjesta godinu dana ranije skočili na 13. najtraženije zanimanje u studenom 2023. Najveći doprinos stopi rasta oglasa dali su oglasi za prodavače, vozače i skladištare, dok su najveći negativan doprinos imali liječnici/stomatolozi i referenti.
Udio oglasa u kojima se traži srednja kvalifikacija i dalje se povećava pa je tako u studenom porastao za 3,6 postotnih bodova na 62,3 posto, i to ponajviše nauštrb oglasa s visokom kvalifikacijom čiji se udio smanjio za 2,6 postotnih bodova na 23,6 posto. Trend rasta udjela oglasa koji nude zaposlenje kroz ugovor na neodređeno vrijeme i dalje je vidljiv te je takvih oglasa u studenom bilo 53,4 posto, 5,5 postotnih bodova više u odnosu na studeni prošle godine. Najveći doprinos padu broja oglasa ovoga puta stigao je iz inozemstva, kategorije u kojoj je broj oglasa u godinu dana pao za -32,1 posto. Slijedili su sjeverni Jadran s -6,2 posto te istočna Hrvatska s -11,9 posto. Pozitivan doprinos imali su južni Jadran s godišnjom stopom rasta od 5,1 posto te središnja Hrvatska s 1,6 posto. Iako je stopa rasta u središnjoj Hrvatskoj bila niska, s obzirom na to da je 63 posto oglasa upravo u toj regiji, pozitivan doprinos ukupnom indeksu iznosio je čak 1 postotni bod. Najveći doprinos rastu broja oglasa u središnjoj Hrvatskoj imali su oglasi za prodavače, skladištare i vozače, dok su najveći negativan doprinos kod oglasa iz inozemstva imali oglasi za elektrotehničare, građevinske radnike i kuhare.
Što je OVI?
Online Vacancy Index (OVI) mjesečni je indeks online oglasa slobodnih radnih mjesta razvijen na Ekonomskom institutu, Zagreb u suradnji s portalom MojPosao. Svrha indeksa je pružanje pravovremenih informacija o trenutnom stanju potražnje za radom. OVI indeks izrađuje se jednostavnim prebrojavanjem broja jedinstvenih novih oglasa čiji rokovi prijave završavaju u mjesecu za koji se indeks izračunava. S obzirom na to da se uzimaju oglasi objavljeni putem samo jednog portala, broj oglasa izražava se kao indeks (bazna godina je 2020.).
Indeks se tumači tako da vrijednosti veće od 100 predstavljaju rast u odnosu na 2020. godinu, a vrijednosti manje od 100 smanjenje u odnosu na baznu godinu. Indeks je desezoniran metodom X-12-ARIMA.
