Ako se vaše osobne vrijednosti, stilovi suradnje, osobnosti i pristupi poslu usklade s onima vaših kolega, to može stvoriti plodonosno i skladno radno okruženje. Veselite se odlasku na posao, druženju s kolegama, a timski projekti dodatni su vjetar u leđa.
No, nije uvijek tako. Zaposlenici često znaju biti u sukobu. Ako se nađete u neugodnom, ozbiljnom sukobu s kolegom na poslu prilikom svakog projekta, trebali biste o tome razgovarati sa svojim nadređenim. Pokušaj urazumljivanja kolege s kojim se ne možete razumjeti može utjecati na vašu produktivnost i dovesti do kontinuiranog stresa, što na kraju može nanijeti i štetu vašem zdravlju.
Dakle, kako ćete svom šefu reći da vam se ne sviđa raditi ili da teško surađujete s nekim od vaših kolega? U nastavku ćemo navesti nekoliko uobičajenih razloga zbog kojih se ljudi sukobljavaju na radnom mjestu te nekoliko savjeta kako o tome razgovarati sa šefom, a da pritom ne inkriminirate sebe ili ne steknete negativnu reputaciju neprofesionalnog suradnika, piše točka na i.
Tri najčešća razloga sukoba s kolegama na poslu
Uzroci sukoba u radnom okruženju mogu biti razni. Neke svađe mogu biti jednokratne, potaknute određenom situacijom. Međutim, često postoje suradnici s kojima se ne slažete. Razmotrimo neke od uobičajenih razloga zbog kojih može nastupiti sukob na poslu.
1. Ograničene mogućnosti napredovanja
U vrlo kompetitivnoj atmosferi radnog okruženja često se ne potiče istinska suradnja. Umjesto toga, aktivno se potiče oštra konkurencija među zaposlenicima. Ako se uvijek iznova natječete za iste prilike kao i određeni kolega, prijateljsko natjecanje na radnom mjestu ponekad može vrlo lako poprimiti mračniji karakter i postati vrlo osobno.
Ljubomora i kompetitivnost mogu se pojaviti kada postoje ograničene mogućnosti za napredak samo jedne osobe. U takvim okolnostima suradnici se vrlo često doživljavaju kao neprijatelji.
2. Razlike u osobnosti
Možda će vas frustrirati te lako i jako nervirati netko od vaših kolega iz osobnih razloga. Naravno, neće se svi uvijek slagati. Kada se nađete u paru s kolegom koji vam se jednostavno ne sviđa, to može biti dobra prilika da vježbate strpljenje i pokušate preusmjeriti svoju pažnju na posao pred sobom.
Sukobi zbog različitih osobnosti među zaposlenicima ponekad mogu biti opterećeni i osobnim problemima. Ako imate zajedničku povijest sukoba izvan posla s nekim od svojih kolega, to može biti dobar razlog da zatražite premještaj. Osobni problemi i prethodni sukobi s kolegom mogli bi učiniti rad previše ometajućim i uznemirujućim.
3. Različiti pristupi poslu
Svatko ima svoju metodu i stil kada je u pitanju obavljanje posla. Neki ljudi radije čekaju zadnji trenutak, žureći da završe posao u roku, dok drugi pomno planiraju svaku minutu svakog radnog dana, ne prepuštajući ništa slučaju. Neki zaposlenici radije rade sve sami, bez vanjskog uplitanja, dok drugi traže visoko razinu suradnje. Većina zaposlenika nalazi se negdje u sredini ovih pristupa.
Još jedna situacija u kojoj lako može doći do neslaganja je kad članovi tima rade na daljinu. Kada se komunikacija odvija primarno online, umjesto da se radi s nekim u njihovoj fizičkoj prisutnosti, može vrlo lako doći do pogrešne komunikacije. Ovo je sve češći scenarij. Ne samo da mnogi zaposlenici rade na daljinu, već mnoge tvrtke također rade s vanjskim suradnicima i freelancerima. Ako ste se sukobili s vanjskim suradnikom s kojim vaša tvrtka često surađuje, možda ćete se suočiti s više izazova kako biste riješili problem različitog pristupa poslu.
Vrijednosti nekih ljudi uvijek će biti dijametralno suprotne vašima: ključno je naučiti razlikovati temeljne razlike s kojima možete raditi i one koje negativno utječu na vašu sposobnost obavljanja stvari.
Kako prepoznati kada je vrijeme da progovorite
Iako rad s nekim s kim se ne slažete zbog osobnih razloga nije lagan i ugodan, možda neće biti dovoljno uvjerljivih razloga da nešto poduzmete. No, kako procijeniti da ste stigli do točke kada treba reći “Dosta!”? Potražite određene znakove koji pokazuju da neslaganje postaje ozbiljan problem.
Ako vaše interakcije s određenim kolegom uzrokuju pad produktivnosti, negativno utječu na kvalitetu posla koji obavljate i na vas same, tada je vjerojatno vrijeme da razgovarate sa šefom. Ako rad s kolegom znači da propuštate rokove i griješite u poslovnim projektima, to su valjani razlozi da stvar podignete na višu razinu.
Osim toga, ako ste već pokušali izravno riješiti problem s kolegom, a ništa se nije promijenilo, tada bi se vaš šef trebao što prije uključiti u rješavanje problema.
Također, ako cijeli tim pati zbog radnji i ponašanja jednog zaposlenika, to može biti ključni znak da vaš šef treba intervenirati. Ako taj jedan zaposlenik šteti moralu tima i dovodi do problema u izvedbi i strategiji tima, to su ozbiljni problemi kojima se treba pozabaviti.
Na kraju, ako se kolega s posla ponaša neprimjereno, što uključuje nedolično ponašanje, neprimjerene komentare ili zlostavljanje, onda su to sigurno razlozi za podnošenje prijave i zahtjev za sastanak sa šefom. Kada kolega izravno krši politiku tvrtke, dobra je ideja razgovarati o tome.
Kako pristupiti razgovoru sa šefom
Kada znakovi jasno upućuju da je razgovor sa šefom neophodan sljedeći korak, trebali biste se pripremiti za razgovor što je moguće bolje. Kako? Evo nekoliko savjeta.
1. Budite što objektivniji
Objasnite situaciju mirnim, jasnim jezikom, koristeći se profesionalnim tonom glasa. Izbjegavajte osobne napade ili pritužbe na svog suradnika. Umjesto toga, navedite konkretne radnje koje je poduzeo vaš kolega, a koje utječu na vašu produktivnost i dobrobit na radnom mjestu.
Navedite konkretne primjere ometajućeg ili problematičnog ponašanja suradnika kako biste ilustrirali svoje brige i kako bi vaš šef mogao razumjeti zašto ste mu se obratili i s čime se nosite.
2. Usmjerite se na konkretna rješenja
Pokušajte usmjeriti fokus razgovora na to što se može učiniti kako biste nastavili raditi zajedno, a da to rješenje odgovara svima. Jasno pokažite da se sa sukobom nosite s poštovanjem, odmjereno i da vodite računa o tome što je najbolje za tvrtku.
Zauzmite proaktivan pristup i ponudite moguća rješenja koja šef može razmotriti. Razmišljanje o konkretnim rješenjima, umjesto zadržavanja samo na problemima, može pomoći da se brže dođe do pozitivnog ishoda.
3. Budite spremni na pregovore
Budite otvoreni za kompromis. Iako vam šef možda neće ponuditi rješenje kakvo ste tražili, može raditi zajedno s vama kako biste pronašli korisno rješenje koje je izvedivo i prihvatljivo objema stranama.
Na primjer, umjesto da vas premjesti u potpuno drugi tim, može vam prvo predložiti da dovedu neutralnu treću stranu koja će posredovati u razgovoru između vas i vašeg suradnika. Neutralno posredovanje treće strane ponekad može omogućiti da riješite svoje sukobe i pronađete zajednički jezik, bez potrebe za prelaskom na drugi projekt ili odjel.
4. Prihvatite potrebe nadređenog
Upamtite da je šef tu da podrži cijeli vaš tim, tako da je pronalaženje rješenja sukoba također u njegovu najboljem interesu. Možda biste trebali pokušati pronaći podršku višeg menadžera, člana uprave ili nekoga iz odjela z ljudske resurse prije nego što se obratite neposredno nadređenom.
Kada odlučite da je vrijeme da uključite šefa, obratite mu se koristeći komunikacijski kanal koji inače preferira, bilo da je to telefon, e-pošta ili zakazivanje sastanka s njegovim prvim suradnikom.
Zaključak
Rad s kolegom koji vam se ne sviđa može biti pravi izazov. Dok procjenjujete situaciju kako biste utvrdili hoćete li morati zamoliti nadređenog da intervenira, pokušajte zapamtiti da su svi samo ljudi i koliko god vam ovaj kolega išao na živce, budite svjesni da poznajete samo jedan malen dio njegova života i da se i on možda suočava s vlastitim izazovima.
Međutim, ako su problemi hitniji i ustanovite da vaša produktivnost na radnom mjestu, mentalno i emocionalno zdravlje, razina stresa i kohezija tima trpe, tada je vrijeme da potražite vanjsku pomoć. Pitajte svog voditelja ili odjel ljudskih resursa za pomoć i, ako je potrebno, razgovarajte sa svojim šefom.
Kada budete vodili taj težak razgovor sa šefom, sjetite se da ste profesionalac i tako usmjerite razgovor. Izbjegavajte sitne pritužbe ili ogovaranja, umjesto toga, usredotočite se na davanje jasnih primjera neprikladnog ili problematičnog ponašanja suradnika. Budite otvoreni za pregovore i pozdravite pokušaje posredovanja treće strane.
Usmjerite interakciju prema pronalaženju pozitivnih učinkovitih ishoda, tako da svi budu zadovoljni krajnjim rezultatima. Tako će svi moći raditi u zdravijem, mirnijem i produktivnijem radnom okruženju.
Izvor: točka na i
