Iako se godišnji odmor danas sve češće raspoređuje tijekom cijele godine, ljeto je za većinu radnika u Hrvatskoj i dalje vrijeme predviđeno za predah od posla.
Koliko dana godišnjeg odmora radnici u Hrvatskoj imaju na raspolaganju, jesu li zadovoljni njegovim trajanjem i kako Hrvatska stoji u usporedbi s drugim zemljama regije, istražila je Alma Career Croatia, međunarodna tvrtka najpoznatija po portalu MojPosao, u novom regionalnom istraživanju o godišnjim odmorima.
U istraživanju je sudjelovalo više od 1100 ispitanika iz Hrvatske, Bosne i Hercegovine te Sjeverne Makedonije, a rezultati pokazuju da, barem kada je riječ o broju dana odmora, zaposlenici u Hrvatskoj prednjače među promatranim zemljama.
Hrvatski radnici na vrhu po broju dana odmora
Prema rezultatima istraživanja, radnici u Hrvatskoj u prosjeku imaju 25,1 dan godišnjeg odmora. Slijede zaposlenici u Bosni i Hercegovini s prosječnih 21,6 dana, dok su na začelju radnici u Sjevernoj Makedoniji, koji u prosjeku imaju 20,5 dana godišnjeg odmora.
No, iako zaposlenici u Hrvatskoj u prosjeku imaju najviše dana godišnjeg odmora među promatranim zemljama, to ne znači da smatraju kako im je sadašnji broj dana dovoljan.
Naime, većina radnika u sve tri zemlje voljela bi imati više vremena za odmor.
U Hrvatskoj dodatne slobodne dane priželjkuje 63% zaposlenih, u Bosni i Hercegovini 58%, a u Sjevernoj Makedoniji 45% ispitanika.
Tek 6% radnika u Hrvatskoj i 12% zaposlenih u Bosni i Hercegovini vjeruje da bi to moglo negativno utjecati na njihovu učinkovitost.
Nešto drukčiji stav bilježi se u Sjevernoj Makedoniji, gdje gotovo svaki peti radnik, njih 20%, smatra da bi povećanje broja dana godišnjeg odmora moglo imati negativan utjecaj na produktivnost.
Kada je riječ o “idealnoj” mjeri odmora, ispitanici iz sve tri zemlje prilično su složni, tvrdeći kako bi im za zadovoljstvo bilo dovoljno 30 dana godišnjeg odmora.
Državne tvrtke prednjače po broju dana godišnjeg odmora
Razlike u broju dana godišnjeg odmora vidljive su i prema vrsti poslodavca. U sve tri promatrane zemlje najviše dana odmora imaju zaposlenici u tvrtkama u državnom vlasništvu, odnosno javnom sektoru.
U Hrvatskoj radnici u tom sektoru u prosjeku imaju 28 dana godišnjeg odmora, u Bosni i Hercegovini 24,1 dan, a u Sjevernoj Makedoniji 22,7 dana.
Relativno povoljne uvjete nude i privatne kompanije u stranom vlasništvu. Njihovi zaposlenici u Hrvatskoj u prosjeku imaju 24,5 dana godišnjeg odmora, u Bosni i Hercegovini 22,4 dana, a u Sjevernoj Makedoniji 20,7 dan.
S druge strane, najmanje dana odmora u pravilu imaju zaposlenici privatnih poduzeća u domaćem vlasništvu. U Bosni i Hercegovini radnici u takvim tvrtkama imaju prosječno 20,5 dana odmora, a u Sjevernoj Makedoniji 20 dana. Hrvatski radnici u istom sektoru stoje nešto bolje, s prosječnih 22,8 dana godišnjeg odmora.
U većim sustavima i godišnji odmor traje dulje
Rezultati istraživanja pokazuju da je broj dana godišnjeg odmora povezan i s veličinom poslodavca. U pravilu, što je organizacija veća, zaposlenici imaju više dana odmora na raspolaganju.
Ta je razlika najizraženija u Hrvatskoj, gdje velike kompanije i javne institucije s 200 i više zaposlenih omogućuju prosječno 26,1 dan godišnjeg odmora. Tvrtke srednje veličine, s 20 do 199 zaposlenih, svojim radnicima nude prosječno 23,6 dana, dok najmanje organizacije, one s manje od 20 zaposlenih, omogućuju prosječno 22,4 dana odmora.
Sličan obrazac vidljiv je i u Sjevernoj Makedoniji. Ondje zaposlenici velikih kompanija u prosjeku imaju 21,4 dana godišnjeg odmora, radnici u srednje velikim tvrtkama 20,6 dana, a oni zaposleni u najmanjim organizacijama 19,1 dana.
U Bosni i Hercegovini velike tvrtke svojim zaposlenicima nude prosječno 22,6 dan godišnjeg odmora, srednje velike 22,2 dana, dok najmanje organizacije omogućuju 19,3 dana odmora.
Regres očekuje sve više radnika u Hrvatskoj
Uz broj dana godišnjeg odmora, za mnoge je radnike važan i regres, odnosno dodatna financijska potpora koja im olakšava planiranje odmora. Prema rezultatima istraživanja, isplatu regresa ove godine očekuje 59% zaposlenih u Hrvatskoj, nešto više nego prošle godine, kada je regres očekivalo 56% radnika.
Među zaposlenicima koji računaju na regres, najčešće se očekuju iznosi do 500 eura (36%) i do 250 eura (35%). Iznos do 150 eura očekuje 22% ispitanika, dok 7% radnika očekuje regres viši od 500 eura.
Očekivanja se pritom znatno razlikuju ovisno o veličini organizacije.
U velikim tvrtkama i institucijama regres očekuje 76% ispitanika, u srednje velikim organizacijama 53%, a u malima 42%. Još izraženije razlike vidljive su prema tipu vlasništva: regres očekuje čak 90% zaposlenih u državnim tvrtkama i institucijama, 62% radnika u privatnim tvrtkama u stranom vlasništvu te 44% zaposlenih u privatnim tvrtkama u domaćem vlasništvu.
U regionalnoj usporedbi, isplatu regresa očekuje 53% zaposlenih u Bosni i Hercegovini, dok je taj udio najviši u Sjevernoj Makedoniji, gdje regres očekuje 87% radnika.
O istraživanju:
Istraživanje je provedeno na uzorku od više od 1100 ispitanika iz Hrvatske i Bosne i Hercegovine. Većinu sudionika činile su žene, njih 77%, dok su muškarci činili 23% uzorka. Najzastupljeniji su bili ispitanici u dobi od 41 do 50 godina, koji čine 43% uzorka, te oni u dobi od 31 do 40 godina, s udjelom od 40%.