Neugodna pitanja na razgovoru za posao često iznenade kandidate. No, kako upozorava karijerna savjetnica Madeline Mann, za dobar odgovor nije dovoljno samo brzo razmišljati, prenosi Točka na I.
Osim brze reakcije, kandidati moraju pokazati da razmišljaju o svojim postupcima, snagama, slabostima i iskustvima te da su spremni učiti iz njih. Drugim riječima, da analiziraju što su učinili, zašto su to učinili i što bi ubuduće napravili drugačije.
Prije odlaska na razgovor za posao uvijek biste trebali pripremiti „konkretne primjere iz svoje profesionalne karijere“, savjetuje Mann. Većina tih primjera trebala bi odražavati vaša profesionalna postignuća i pozitivne kvalitete, ali jednako je važno imati spremno i nekoliko „negativnih“ scenarija u rezervi.
Dva važna pitanja za koja biste se trebali pripremiti ako tražite posao su: „Ispričajte mi o situaciji kada ste imali konflikt u radnom okruženju“ i „Ispričajte mi o situaciji kada ste doživjeli neuspjeh“, upozorava Mann.
Mnogima je zastrašujuća pomisao da na razgovoru za posao moraju govoriti o vlastitom neuspjehu.
„Ali taj neuspjeh ne mora biti katastrofa. Ponekad je to jednostavno pogreška – primjerice kada previdite važan podatak ili pogrešno protumačite uputu“, tumači Mann.
Ističe pritom da bi odgovor kojim opisujete takvu situaciju trebao sadržavati tri ključna elementa: kontekst, radnju i rezultat.
Što poslodavci dosita žele čuti na razgovoru za posao
Najbolji način da objasnite kontekst je jednostavno iznijeti činjenice o događaju.
Pritom ne treba uljepšavati situaciju niti se predugo zadržavati na pogrešci. Ako se budete branili ili pokušate krivnju prebaciti na druge, to može izazvati podozrenje.
Radnja se odnosi na vaš pristup rješavanju problema, razlaže Mann. Zapitajte se što je bio temeljni problem i identificirajte korake koje ste poduzeli kako biste ga riješili.
Na primjer, možete spomenuti situaciju u kojoj ste napravili pogrešku u analizi podataka i koje ste sustave nakon toga uveli kako biste provjerili svoj rad prije nego što ga predate.
No, najvažniji dio vašeg odgovora je rezultat, naglašava Mann: što ste naučili iz tog iskustva i kako ste promijenili svoj pristup kako biste spriječili buduće pogreške.
Na primjer, kandidat koji je napravio veliku pogrešku prilikom analize podataka mogao bi reći: „Iz te situacije naučio sam da uvijek moram dvaput provjeriti izvore podataka, jer ne mogu uvijek biti siguran da će biti potpuno točni“.
Iz perspektive poslodavca, svrha pitanja o pogrešci nije da vas „uhvate na prepad“ ili da utvrde jeste li savršeni, objašnjava Mann. „Poslodavci traže kvalitete poput iskrenosti, prilagodljivosti i otpornosti.“
Ono što pokušavaju razumjeti jest kako se nosite sa situacijama kada stvari krenu po zlu. Jeste li spremni učiti iz takvih situacija? „To je ono što žele vidjeti kod kandidata“, zaključuje Madeline Mann.