Stopa bolovanja u prvih devet mjeseci ove godine je 4,12. Ako gledamo razdoblje od siječnja do rujna, u prosjeku je gotovo 75.000 bolesnih na dan. Usporedbe radi, prošle godine ih je bilo 70.595, prenosi tportal.
Bolovanja često traju duže jer se dugo čekaju dijagnostički pregledi. Obavljanje svih potrebnih pretraga može potrajati i do tri mjeseca, a pojedine se pretrage čekaju i godinu dana.
'KoHOM zapravo već dobrih 10, možda čak i 15 godina apelira na to da ljudi na dugotrajnim bolovanjima imaju prioritet pri naručivanju na određene dijagnostičko-terapijske postupke. Do sada se to nije dogodilo', objasnila je Nataša Ban Toskić iz Koordinacije hrvatske obiteljske medicine
Ban Toskić vidi još jedan razlog zašto raste stopa dugotrajnih bolovanja. 'Vještačenja za invalidsku mirovinu koja bi trebala trajati 60 dana danas traju gotovo kod svih slučajeva od 10 do 12 mjeseci."
Na prvom mjestu uzroka dugotrajnih bolovanja su mentalni poremećaji i poremećaji ponašanja.
Što se tiče općenito rasta stope bolovanja, u HZZO-u napominju: 'Porast stope privremene nesposobnosti za rad najvećim dijelom je posljedica pozitivnog trenda povećanja broja aktivnih osiguranika, čiji se broj povećao za 51.101, odnosno 2,9 posto u odnosu za isto razdoblje prošle godine.'
Ukupan trošak naknada za bolovanja iznosio je više od 191,3 milijuna eura. Ako to usporedimo s prošlom godinom, to je povećanje od oko 20 posto. Na to je utjecalo i povećanje naknada u kolovozu.
Ban Toskić kaže da je primijetila jedan trend.
'Otprilike svaki četvrti pacijent uopće ne želi otvarati bolovanje ili ga želi vrlo brzo zatvoriti jer nema od čega živjeti. Naknade na bolovanju su male, a troškovi života, rate kredita, najam stana, režije – visoki', rekla je, pa se gubitak svakog eura itekako osjeti.