Turistička sezona 2019. godine postala je, zbog dvije slabije pandemijske godine, točka u odnosu na koju se mjeri oporavak hrvatskog turizma, pa su tako proteklih mjesec dana državni dužnosnici, prvo sramežljivo, a onda sve smjelije počeli iznositi prognoze da će se ta gospodarska djelatnost, o kojoj je Hrvatska sve ovisnija, vratiti na pokazatelje iz 2019. godine. Posljednjih dana sve su brojniji i oni koji tvrde da će ova godina financijski premašiti 2019., ako se i ne dogode bolji fizički pokazatelji kad su u pitanju dolasci i noćenja gostiju.
Neumoljive brojke
Kad se spoje podaci Hrvatske turističke zajednice i Porezne uprave za lipanj, zaključak je da je i uz 12 posto manje dolazaka stranih turista i uz jedan posto manji noćenja nego 2019. godine, prihod u djelatnosti smještaja i spremanja i usluživanja hrane ukupno veći za 36,33 posto nego što je bio 2019. godine. U te brojke uračunati su i domaći gosti kojih je nekoliko tisuća više te potrošnja stanovništva Hrvatske u ugostiteljskim objektima. No, kako je građana Hrvatske manje nego 2019. godine, a u lipnju je bilo manje i stranih turista nego 2019. godine, logičan zaključak koji se nameće je da su veće cijene donijele prihod koji je za 36,33 posto veći nego 2019. godine. Teško je povjerovati da se naglo promijenio profil gostiju pa sada samo idu u luksuzne hotele i restorane, a nije vjerojatno ni da su hrvatski poduzetnici postali toliko disciplinirani da baš svaki račun prođe preko fiskalnih blagajni, piše Novi list.
Prema podacima Porezne uprave u ovogodišnjem je lipnju u djelatnosti smještaja i ugostiteljstva kroz sustav fiskalizacije naplaćeno računa u vrijednosti od 4,54 milijarde kuna što je 1,21 milijardu kuna više nego 2019. godine. Djelatnost smještaja je uz 162 tisuće noćenja manje, što je oko jedan posto, donio 533 milijuna kuna prihoda više nego 2019. godine. To je rast prihoda od 37 posto. Domaći ljudi i gosti potrošili su u ugostiteljskim objektima na hranu i piće gotovo dvije i pol milijarde kuna, što je 657 milijuna, ili 35,71 posto više nego 2019. godine. Usporedbe s prošlom godinom ne treba ni raditi jer su broj gostiju i noćenja, ali i prihodi porasli od 70 do više od sto posto, ovisi o kojoj se kategoriji radi.
Koliko je rast cijena utjecao na prihode, možda najbolje govori činjenica da su ove godine u lipnju u djelatnosti smještaja i ugostiteljstva prihodi manji za deset posto u odnosi na srpanj 2019. godine kada je u Hrvatskoj boravilo 1,7 milijuna, odnosno 54 posto više gostiju nego prošlog mjeseca.
Mršave godine
Naravno, poduzetnici u turizmu će tumačiti da rast prihoda od 36 posto nakon dvije mršave godine nije dovoljan za oporavak i da i dalje, s obzirom na rast svih troškova, pa i plaća radnika, trebaju pomoć države, barem kroz smanjenje poreza. Naime, ovogodišnji je lipanj za trgovinu u Hrvatskoj kad je prihod u pitanju, bio najjači mjesec ikad. U veleprodaji i maloprodaji vrijednost računa bila je 14,42 milijarde kuna, što je 2,2 milijarde više nego u istom mjesecu prošle godine. Rast je to od 16 posto. U odnosu na 2019. godinu, iako su s obzirom na inflaciju brojke, gotovo neusporedive, vrijednost fiskaliziranih računa veća je za 2,8 milijardi kuna i to uz 12 posto manje stranih gostiju. Prihodi u maloprodaji tako su ovog lipnja nadmašili i one iz kolovoza prošle godine, dosad rekordnog mjeseca po prihodima, kad je u Hrvatskoj boravilo 3,8 milijuna stranaca, što je 1,3 milijuna više nego u lipnju ove godine.
