Velika većina podržava daljnju potporu socijalnoj ekonomiji, među ostalim pružanjem potpore organizacijama socijalne ekonomije (88 %), povećanjem osviještenosti (86 %), programima pomoći za osnivanje organizacija socijalne ekonomije (86 %) i izravnom javnom financijskom potporom (80 %), prenosi forbes hrv.
Osim toga, znatan broj Europljana (93 %) smatra da bi se poduzeća trebala voditi vrijednostima socijalne ekonomije, tj. stavljati naglasak na socijalne i okolišne ciljeve, preraspodjeljivati dobit i poslovati putem demokratskih upravljačkih struktura.
Rezultati pokazuju da se polovina Europljana u posljednjih pet godina uključila u socijalnu ekonomiju, obično putem aktivnosti kao što su volontiranje (18 %) i donacije (18 %) te kao klijenti (15 %). Osim toga, svaki treći Europljanin prima pomoć iz socijalne ekonomije u područjima kao što su obrazovanje, osposobljavanje i stanovanje.
Izvršna potpredsjednica za socijalna prava i vještine, kvalitetna radna mjesta i pripravnost Roxana Mînzatu izjavila je: “Socijalna ekonomija dio je svakodnevnog života Europljana. U njoj radi više od 11,5 milijuna osoba, a bavi se rješavanjem važnih društvenih izazova te pritom u prvi plan stavlja ljude i planet. U preispitivanju našeg akcijskog plana u sredini programskog razdoblja sljedeće godine najavit ćemo nove mjere za jačanje europske socijalne ekonomije.”
Kada je riječ o Hrvatskoj, 47% Hrvata smatra da socijalna ekonomija u Hrvatskoj nije baš dobro razvijena, 30% smatra da je dobro razvijena, dok 16% kaže da uopće nije razvijena.
Također, istraživanje je pokazalo da 18% Hrvata uopće nije uključeno u organizacije socijalne ekonomije.
Kada je riječ o utjecaju socijalne ekonomije na društvo ili zajednicu, 47% Hrvata smatra da smanjuje siromaštvo, npr. nudeći cjenovno pristupačne usluge, stanovanje, hranu ili financijsku pomoć, 35% smatra da socijalna ekonomija podržava socijalnu uključenost, dok 33% misli da štiti okoliš, npr. smanjujući otpad i potičući recikliranje.