Najviše štede građani Švedske i Mađarske, gdje stopa štednje doseže 14,7 posto, a visoke stope imaju i Češka (13,7 posto), Francuska (12,8 posto), Njemačka (10,3 posto) i Nizozemska (10,2 posto), prenosi N1.
Irska i Španjolska također su iznad europskog prosjeka.
S druge strane, Italija i Ujedinjeno Kraljevstvo, unatoč velikim gospodarstvima, imaju relativno niske stope štednje – 3,2 odnosno 4,7 posto.
U Latviji kućanstva praktički potroše sav raspoloživi prihod, dok su vrlo niske stope i u Slovačkoj, Estoniji, Portugalu i Litvi.
Grčka se još nije oporavila
Grčka je jedina zemlja s negativnom stopom štednje, što znači da kućanstva troše više od svojih prihoda te razliku pokrivaju zaduživanjem ili trošenjem postojećih ušteđevina.
Tijekom dužničke krize stopa štednje u Grčkoj pala je na rekordnih -16,5 posto, a ni nakon oporavka nije se vratila u pozitivno područje.
Stručnjaci upozoravaju da je usporedba stopa štednje među državama složena jer je teško precizno izmjeriti prihode i potrošnju kućanstava. Profesor Michael Haliassos sa Sveučilišta Goethe u Frankfurtu ističe za Euronews da na štednju snažno utječu gospodarske krize, dobna struktura stanovništva i različite reakcije kućanstava na ekonomske šokove.
Bogati ne osjećaju potrebom za štednjom za starost
Istraživanja pokazuju da Europljani najviše štede iz predostrožnosti i za mirovinu.
U zemljama s jačim socijalnim sustavima i velikodušnijim mirovinama građani manje osjećaju potrebu za osobnom štednjom za starost ili nepredviđene troškove.