Inflacija u Hrvatskoj u kolovozu 2026. ponovno je blago ubrzala. Potrošačke cijene bile su 4,1 posto više nego u istom mjesecu prošle godine, pokazuju prve procjene Državnog zavoda za statistiku (DZS).
Riječ je o nešto višoj stopi nego u srpnju, kada je godišnja inflacija iznosila 3,9 posto.
Time je prekinut tromjesečni niz usporavanja rasta cijena. Inflacija je, naime, od 5,8 posto u travnju postupno pala na 3,9 posto u srpnju, prije nego što je u kolovozu ponovno krenula prema gore.
U odnosu na srpanj, cijene dobara i usluga koje građani koriste za osobnu potrošnju povećane su za 0,3 posto.
Energija poskupjela čak 17,4 posto
Najveći doprinos rastu cijena u kolovozu ponovno je došao iz energetskog sektora.
Prema prvim podacima DZS-a, cijene energije bile su čak 17,4 posto više nego godinu ranije.
Značajan rast zabilježen je i kod usluga, koje su na godišnjoj razini poskupjele 7,2 posto.
S druge strane, cijene hrane, pića i duhana bile su tek 0,1 posto više nego u kolovozu prošle godine, dok su industrijski neprehrambeni proizvodi bez energije pojeftinili za 1,3 posto.
Prema Eurostatu, inflacija u Hrvatskoj iznosi 3,7 posto
Eurostat inflaciju među državama članicama uspoređuje koristeći harmonizirani indeks potrošačkih cijena, zbog čega se njegov podatak razlikuje od nacionalnog indeksa koji objavljuje DZS.
Prema prvoj Eurostatovoj procjeni, hrvatska godišnja stopa inflacije mjerena tim pokazateljem u kolovozu je iznosila 3,7 posto.
U odnosu na srpanj cijene su prema harmoniziranom indeksu također porasle za 0,3 posto.
Višu godišnju stopu inflacije od Hrvatske prema tom su pokazatelju zabilježile Litva, gdje je iznosila 5,8 posto, Cipar s 5,2 posto te Bugarska s 5,1 posto.
Slijede Španjolska s inflacijom od 4,5 posto, Belgija s 4,2 posto i Luksemburg s 4 posto, dok je Grčka zabilježila jednaku stopu kao Hrvatska.