Podsjetimo, Vlada je donijela Uredbu o visini minimalne plaće za 2026. godinu, prema kojoj se ona utvrđuje u bruto iznosu od 1.050 eura, prenosi N1.
Profesor i ekonomski analitičar, Damir Novotny navodi da akteri u javnom diskursu ne razumiju osnove ekonomske zakonitosti: "U Njemačkoj je naša minimalna plaća mala, ali u Kini je značajno veća. Ne možemo govoriti u kategorijama uskog pogleda samo na jedno malo tržište kao što je hrvatsko. Moramo znati da je Hrvatska otvorena zemlja i da dolaze radnici iz cijelog svijeta kojima je hrvatska minimalna plaća - visoka plaća."
"Uklapamo se u europski prosjek"
"U Njemačkoj je koalicijska vlada definirala minimalnu satnicu, u bruto iznosu, od 12 eura i 68 centi, s tendencijom da bi se naredne 2027. godine povećala na 13 eura i 50 centi. Ugovori o radu se sklapaju značajno više. U Hrvatskoj postoji nejasnoća koliko je ljudi obuhvaćeno tom minimalnom plaćom. Po najnovijim podacima radi se o 2,8 posto ukupnog broja zaposlenih. U Njemačkoj je to oko 3 posto, a Hrvatska ima minimalnu bruto satnicu na razini 5,61 cent, Slovenija 8,60, Njemačka se kreće oko 6,7,8. Uklapamo se u europski prosjek", dodao je.
Novotny ističe da je važno govoriti o produktivnosti: "U većini sektora u Hrvatskoj produktivnost je niža od one koja je u europskim zemljama u prosjeku, a htjeli bismo da su plaće jednake, to nije moguće."
"Što je više tehnologije, manje je rada"
Govori nam da niti Vlada, a niti poslodavci nisu u pravu kada je riječ o pitanju minimalne plaće: "Struktura hrvatske ekonomije je problem. Što je više tehnologije, manje je rada. Tehnologije zamjenjuju rad, ali se stvaraju i nova radna mjesta budućnosti. Ekonomija kao što je hrvatska je potpuno zamrznuta u prošlosti, imamo diskusije vraćanja nazad u prošlost, politički akteri ne razgovaraju o budućnosti - kako modernizirati ekonomiju, kako potaknuti poduzetnike da moderniziraju svoje tehnološke procese i kako uložiti novac u novu tehnologiju. Otvoriti radna mjesta koja su zahtjevnija, a koja bi bila i više plaćena."
"Vlada često iskazuje antipoduzetnički stav, tvrde da poduzetnici imaju visoke marže. Kapital je jedna od funkcija produktivnosti. Hrvatska poduzeća nemaju dovoljno profitabilnosti da bi napravila veliki iskorak u produktivnosti", dodaje Novotny.
Imamo li problem s proračunskim deficitom? "Kao da moramo biti u manjku, ne razumijem taj ekonomski koncept. Zašto bismo morali ostvarivati manjkove ako možemo jedne godine stati na loptu i stvarati viškove. Kada bi se smanjili ti manjkovi ne bi se to osjetilo na kvaliteti života Republike Hrvatske", govori Novotny.
Inflatorni učinci
Jesu li manjkovi rezultat povećanja plaća u javnom sektoru? "Ako povećavate plaće iznad produktivnosti nekog sektora, to ima inflatorne učinke. To se dogodilo ove godine kod nas. Povećavanje plaća administrativno iznad razine produktivnosti sektora ima inflatorne učinke. Velika potrošnja imala je učinak na cijene jer nije bilo dovoljno robe na tu potražnju."
"Političke elite ne cijene kapital, rad, poduzetništvo"
"Velika većina ljudi nije odlazila samo zbog plaća u druge zemlje, nego su odlazili zbog toga što su se u tim zemljama njihove vještine, na tržištu rada Irske, Njemačke mogle verificirati na značajnoj većoj razini nego u Hrvatskoj. U Hrvatskoj previše aktera želi oduzeti od te novostvorene vrijednosti. Hrvatska ima značajnu razinu sive ekonomije, oko 30 posto po nekim procjenama. Mladi ljudi koji su odlazili u te zemlje, oni su se osjećali ne samo bolje plaćenima, nego su se osjećali cijenjeno. Imam osjećaj da političke elite ne cijene kapital, rad, poduzetništvo. Ako otjeramo ljude koji razumiju tehnologije, ne možemo ih vratiti i da ponudimo tri puta veću plaću jer su tamo ostvarili neke svoje ciljeve, a koji nisu nužno vezani uz primarne potrebe, hranu, stan, godišnji odmor", ističe Novotny.
Dodaje da teza kako će veće plaće vratiti ljude u Hrvatsku nije točna.