Na sjednici se raspravljalo o ključnim temama za hrvatsko i europsko gospodarstvo, uključujući potencijal kojeg Višegodišnji financijski okvir Europske unije (VFO) za razdoblje 2028. - 2034. donosi za hrvatsko gospodarstvo. Pritom je upozoreno na izazove koji proizlaze iz završetka instrumenta Next Generation EU (NGEU) te istodobne potrebe za otplatom zajedničkog europskog duga kako prenosi tportal.
Sredstva iz VFO-a
"To bi moglo rezultirati značajnim smanjenjem ukupnih dostupnih proračunskih sredstava za ključne politike, pa i do 60 posto u odnosu na prethodni proračunski okvir. Stoga predlažemo da se iskoristi puni potencijal koji sredstva iz novog VFO-a mogu donijeti hrvatskom gospodarstvu kroz veću fleksibilnost u programskim okvirima, češće evaluacije efikasnosti proračunskih stavaka te bržu i efikasniju realokaciju neiskorištenih fondova na prioritetne stavke i potentne projekte u visokoj fazi gotovosti", poručili su poslodavci u priopćenju.
Između ostalog, zalažu se i za pojednostavljenje financijskih instrumenata EU-a, usmjerenost na projekte visoke dodane vrijednosti te razvoj paneuropskog tržišta kapitala i dostupnijih "equity" instrumenata. Podržavaju i uvođenje klauzule "Made in EU" kao alata za jačanje europskih opskrbnih lanaca kritičnim sirovinama, uz uravnoteženi pristup međunarodnoj trgovini.
Zbog rastućih sigurnosnih izazova, iz HUP-a apostrofiraju i potrebu za povećanjem izdvajanja za obranu, ali i očuvanjem potpora za ulaganja u energetsku tranziciju, istraživanje i razvoj te inovacije. "Kako bi se povećala ulaganja u istraživanje i razvoj, potrebno je povećanje alokacije za tu namjenu, što se može postići ciljanim programima na nacionalnoj razini", poručuju.
Pravedniji sustav bolovanja
Poslodavci su iznijeli i prijedlog reforme sustava bolovanja u Hrvatskoj, s ciljem smanjenja tereta za poslodavce, pri čemu je upućeno i očitovanje Ministarstvu zdravstva na prijedlog izmjena i dopuna Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju.
HUP predlaže da se broj dana bolovanja kojeg plaćaju poslodavci smanji s 42 na sedam dana, čime bi se, smatraju, uspostavio pravedniji sustav i smanjile zlouporabe instituta bolovanja.
"Sustav kojeg imamo negativno utječe na produktivnost, stvara nepravdu među zaposlenicima te predstavlja značajno financijsko opterećenje za poslodavce", ocjenjuju.
HUP je u očitovanju iznio i međunarodne usporedbe koje pokazuju, smatraju, da Hrvatska ima "jedan od najizdašnijih sustava bolovanja u EU". Prema njihovim podacima, bolovanje na teret poslodavca u Poljskoj je do 33 dana, Sloveniji 30, Slovačkoj 10, Rumunjskoj i Irskoj do pet dana, Litvi i Bugarskoj do dva dana, dok na Cipru i u Portugalu nema bolovanja na teret poslodavca.
"Uz doprinose za zdravstvo, poslodavci snose i troškove naknada plaća i operativne gubitke zbog izostanaka s posla. S obzirom na to da je HZZO u 2024. ostvario višak prihoda od gotovo 460 milijuna eura te da se očekuje daljnji rast prihoda, fiskalni prostor za rasterećenje poslodavaca svakako postoji", poručili su iz HUP-a te pozvali Ministarstvo zdravstva na otvoreni dijalog.
Izvor: tportal
