Godišnji odmor jedna je od rijetkih stvari na poslu oko koje teoretski ne bi trebalo biti previše dvojbi. Imaš određeni broj dana na raspolaganju i sasvim je normalno da ih želiš iskoristiti.
Pa ipak, trenutak u kojem treba izgovoriti: „Htio bih uzeti godišnji…“ mnogima je i dalje pomalo neugodan.
Prema istraživanju portala MojPosao, zaposleni u Hrvatskoj u prosjeku imaju oko 25 dana godišnjeg odmora, dok bi ih idealno željeli imati otprilike mjesec dana. Dakle, želja za više odmora postoji. No jedno je imati dane na raspolaganju, a drugo osjećati se potpuno ugodno kada ih treba zatražiti.
Posebno ako je u timu gužva. Ako je kolegica s kojom se preklapaš u poslu već najavila godišnji. Ako je posla 'preko glave'. Ili ako ti se čini da „nije pravi trenutak“.
Važno je zato odvojiti dvije stvari.
Godišnji nije privilegija zbog koje se trebaš ispričavati, ali termin godišnjeg ipak treba dogovarati profesionalno i kolegijalno.
Kako to napraviti?
1. Nemoj početi kao da tražiš oprost
„Znam da je nezgodno…“, „Oprosti što pitam…“, „Ako ikako može…“
Ako ne postoji neki poseban razlog za takav ton, nema potrebe da svoj godišnji predstavljaš kao problem prije nego što je razgovor uopće počeo.
Bolje je biti jasan, pristojan i konkretan:
„Volio bih koristiti godišnji od 12. do 19. kolovoza. Javljam dovoljno unaprijed da možemo organizirati posao dok me nema.“
To nije ultimatum, ali nije ni isprika.
Ne trebaš se osjećati krivim zato što želiš koristiti dane odmora koji ti pripadaju. S druge strane, pravo na godišnji ne znači automatski da svaki termin koji poželiš mora biti moguć.
Zato razgovor nije molba za milost, nego dogovor.
2. Što prije znaš datume, to prije ih komuniciraj
Postoji velika razlika između toga da početkom svibnja kažeš kako planiraš dva tjedna godišnjeg u kolovozu i toga da u ponedjeljak objaviš da te od sljedećeg petka nema deset dana.
Naravno, neke stvari ne možemo planirati mjesecima unaprijed. Ali kada možemo, rana najava jedna je od najjednostavnijih gesta profesionalnosti.
Primjerice:
„Razmišljam o godišnjem od 3. do 14. kolovoza pa bih volio provjeriti kako taj termin izgleda s obzirom na planove ostatka tima.“
Time daješ drugima prostor za organizaciju, a sebi povećavaš šansu da termin koji želiš zaista i dobiješ.
Posebno u razdobljima u kojima gotovo svi žele slobodno, poput ljeta, blagdana ili školskih praznika, kalendar godišnjih lako postane mala logistička slagalica. Što se ranije počne slagati, manje je nervoze za sve.
3. Prije nego što odabereš termin, pogledaj oko sebe
Godišnji je individualno pravo, ali posao najčešće nije individualni sport.
Ako se tvoj posao snažno preklapa s poslom kolegice koja te inače pokriva, a ona je već prijavila godišnji za isti tjedan, vrijedi zastati prije nego što zatražiš potpuno iste datume.
Ako ti taj termin nije osobito važan i bez problema možeš otići tjedan ranije ili kasnije, kolegijalno je pokušati izbjeći preklapanje.
To ne znači da kolega koji je prvi otvorio kalendar ima doživotno pravo na posljednja dva tjedna srpnja. Niti znači da svoje privatne planove uvijek moraš podrediti tuđima.
Ponekad određeni termin jednostavno ne možeš pomaknuti. Primjerice, putuješ s obitelji, partner može dobiti slobodno samo tada, imaš vjenčanje, školske praznike ili neku drugu obvezu.
Tada reci upravo to:
„Vidim da je Ana već uzela taj tjedan. Nažalost, meni je zbog privatnih obveza jako važno da također budem slobodan tada. Možemo li vidjeti kako bismo organizirali pokrivanje?“
Poanta nije u tome tko je bio brži. Poanta je pokušati pronaći rješenje koje neće nepotrebno prebaciti sav teret na ostatak tima.
4. Ne traži „dobar trenutak“ za godišnji. Možda ga neće biti
Još samo da završimo ovaj projekt.
Još samo da prođe ovaj mjesec.
Još samo da riješimo zapošljavanje.
Još samo ovaj važan klijent.
Ako radiš u dinamičnom poslu, vrlo lako možeš cijelu godinu čekati trenutak u kojem se baš ništa važno ne događa. Taj trenutak često ne postoji.
Naravno da ima smisla izbjegavati odlazak usred događaja za koji si ključna osoba ili nekoliko dana prije velikog roka ako se termin može normalno pomaknuti.
Ali postoji razlika između profesionalne fleksibilnosti i trajnog odgađanja vlastitog odmora zato što posao nikada nije potpuno miran.
Ako je razdoblje zahtjevno, razgovor može zvučati ovako:
„Znam da u tom razdoblju imamo dosta posla, zato bih prije odlaska zatvorio X i Y, a za Z dogovorio pokrivanje.“
Ne moraš čekati da se cijeli poslovni svemir savršeno poravna.
5. Pokaži da si razmišljao/la što se događa dok te nema
Najbolje zahtjeve za godišnji obično prati jedna jednostavna poruka: ne očekujem da moj odlazak postane tuđi problem.
Prije razgovora razmisli što mora biti gotovo, što može čekati tvoj povratak i što će netko drugi morati preuzeti.
Na primjer:
„Do odlaska ću završiti ponudu za klijenta, s Markom ću proći otvorene stavke, a sve što eventualno dođe dok me nema ostavit ću mu dokumentirano.“
Takva rečenica često napravi veću razliku od pet minuta objašnjavanja zašto ti godišnji treba.
Jer nadređenom i kolegama zapravo ne poručuješ samo „neću biti tu“, nego i „razmišljao sam kako da moj izostanak prođe što jednostavnije“.
6. Nemoj kolegama ostaviti cijeli svoj posao
Kolegijalnost ide u oba smjera.
Ako te kolega pokriva dok si na odmoru, njegov posao nije da dva tjedna postane ti plus on. Cilj je da preuzme ono što zaista ne može čekati.
Zato prije odlaska odvoji hitno od nehitnog.
Što stvarno mora biti riješeno dok te nema? Što mirno može čekati ponedjeljak nakon tvog povratka? Koga treba kontaktirati ako se dogodi nešto neočekivano? Gdje su dokumenti i ključne informacije?
„Dok me nema, prioritet je samo klijent X. Sve ostalo može čekati moj povratak. Ako se kod X pojavi hitna situacija, kontakt je Petra, a posljednji status i dokumenti su ovdje.“
Kolega će ti zbog takve poruke biti zahvalniji nego zbog dokumenta u kojem si mu ostavio 27 zadataka „za svaki slučaj“.
A vrlo vjerojatno ćeš jednom biti i s druge strane tog dogovora.
7. Kad odeš na godišnji, pokušaj stvarno otići
Na kraju, sav trud oko organizacije nema puno smisla ako ćeš pet puta dnevno otvarati mail „samo da vidiš ima li što“.
Ako posao dopušta, postavi automatski odgovor, reci tko te mijenja i jasno komuniciraj do kada te nema.
Primjer:
„Na godišnjem sam do 24. kolovoza i u tom razdoblju neću redovito pratiti mail. Za hitne upite vezane uz projekt X možeš se javiti Ivani.“
Odmor nije samo nekoliko dana u kojima fizički nisi u uredu. Njegova je svrha upravo u tome da se na neko vrijeme mentalno odmakneš od posla.