OECD objavio je novo izvješće o prosječnim godišnjim bruto plaćama u Europi, a podaci pokazuju goleme razlike među državama – kako po nominalnim iznosima, tako i po stvarnoj kupovnoj moći građana. Iako se razlike donekle smanjuju kada se uzmu u obzir troškovi života, jaz između najbogatijih i najsiromašnijih europskih zemalja i dalje ostaje izrazito velik, prenosi poslovni.hr.
Prema izvješću Taxing Wages 2026., godišnje bruto plaće kreću se od svega 18.590 eura u Turskoj do čak 107.487 eura u Švicarskoj. Švicarska je jedina europska država u kojoj prosječna godišnja bruto plaća premašuje granicu od 100 tisuća eura.
Luksemburg predvodi EU, sjever i zapad dominiraju
Na drugom mjestu nalazi se Island s prosječnom bruto godišnjom plaćom od 85.950 eura, dok među članicama EU prednjači Luksemburg s 77.844 eura. U samom vrhu su još Danska i Nizozemska, obje iznad 69 tisuća eura, što potvrđuje dominaciju sjeverne i zapadne Europe.
Među najvećim europskim gospodarstvima najbolje stoji Njemačka s prosječnom bruto plaćom od 66.700 eura, dok je odmah iza nje Ujedinjeno Kraljevstvo s nešto više od 65 tisuća eura. Francuska, Italija i Španjolska znatno zaostaju – Španjolska bilježi svega 32.678 eura godišnje. Razlika između njemačkih i španjolskih plaća tako je veća od dva puta.
Devet zemalja EU ispod 30.000 eura
Na drugom kraju ljestvice nalaze se uglavnom zemlje istočne i južne Europe. Najniže prosječne plaće unutar EU ima Slovačka s 19.590 eura godišnje. Ispod granice od 25 tisuća eura nalaze se i Mađarska, Latvija, Češka, Portugal i Poljska. Ukupno čak devet članica EU ima prosječne bruto plaće niže od 30 tisuća eura.
Kada se u obzir uzme kupovna moć, slika se djelomično mijenja. U tom izračunu prosječne bruto plaće kreću se od 38.118 eura u Slovačkoj do 106.532 eura u Švicarskoj. Njemačka u toj usporedbi dodatno jača svoju poziciju i penje se na drugo mjesto s gotovo 94 tisuće eura prema kupovnoj moći.
Turska skače devet mjesta, Island pada
Najveći pomak na ljestvici ostvaruje Turska, koja prema kupovnoj moći skače čak devet mjesta – s posljednje pozicije na 18. mjesto. To pokazuje da niže nominalne plaće ne znače nužno i jednako nizak životni standard ako su troškovi života znatno niži. S druge strane, Island bilježi najveći pad jer visoki troškovi života smanjuju stvarnu vrijednost tamošnjih visokih plaća.
Stručnjaci International Labour Organization ističu da na razlike u plaćama utječu produktivnost gospodarstva, struktura tržišta rada, snaga sindikata i razina kolektivnog pregovaranja. Zemlje s razvijenim sektorima tehnologije, financija i industrije u pravilu imaju više plaće.
Hrvatska: rast od 10,7 posto, ali i dalje u donjem dijelu EU ljestvice
Hrvatska nije obuhvaćena ovom analizom jer još uvijek nije članica OECD-a, no kada je riječ o Hrvatskoj, prosječna mjesečna bruto plaća po zaposlenome u pravnim osobama za cijelu 2025. godinu iznosila je 2.016 eura, što je u odnosu na 2024. nominalno više za 10,7 posto, a realno za 6,8 posto, pokazuju podaci Državnog zavoda za statistiku.
Preračunato na godišnju razinu, to iznosi oko 24.192 eura bruto – što Hrvatsku smješta u skupinu deset zemalja EU čije su prosječne godišnje bruto plaće ispod praga od 30.000 eura. Unatoč snažnom rastu plaća koji Hrvatska bilježi posljednjih godina, jaz prema zapadnoeuropskim standardima i dalje ostaje znatan – prosječna godišnja bruto plaća u Hrvatskoj četri puta je niža od švicarske, a gotovo tri puta od njemačke.
Usporedi svoju plaću s drugima na servisu MojaPlaća kako bi vidio gdje se nalaziš u odnosu na prosjek i koliko tvoja primanja odstupaju od drugih zanimanja.