Korporativna kultura često je nemilosrdna. Morate paziti na svaki detalj svojeg ponašanja, odijevanja, ali i govora. Ton glasa i izrazi koje koristite čine veliku razliku u rezultatu koje vaše riječi postižu. Nisu u pitanju samo situacije u kojima tražite povišicu ili slobodan dan, već cjelokupni dojam koji ostavljate, a koji u konačnici diktira koliko ćete ozbiljno biti shvaćeni na radnom mjestu. Vrlo je važno naučiti što je asertivna komunikacija i kako njena načela primijeniti na radnom mjestu.

Dosta je diskrecije i ispričavanja

Na poslu je zaista važno imati dobre komunikacijske vještine, bez obzira na to kakav posao obavljate. Žene često okolišaju pri razgovoru kako bi se njihovi kolege osjećali ugodnije, te se češće nepotrebno ispričavaju, piše career contessa. Osobe koje tako komuniciraju rjeđe će dobiti što žele na poslu jer ne djeluju dovoljno odlučno i jer im nedostaje asertivnosti.

Žene su često učene da budu diskretne, stoga ne čudi što takvu komunikaciju prenose na radno mjesto. Kako se naučiti snažnijoj, asertivnoj komunikaciji? Kako zvučati odlučno i moćno?

Najveći je problem svakako previše ispričavanja. Premda se isprike na prvi pogled čine bezopasne i pristojne, ako ih često uključujete u svoju komunikaciju, zapravo sve što govorite karakterizirate kao slabo i neodlučno. Posljedično, vi djelujete kao slaba i neodlučna osoba, prenosi women in adria.

Asertivna komunikacija uči nas da je važno priznati pogrešku i da to nije ništa loše. Ako pogriješite, naravno da ćete se ispričati. No, ako se ne slažete s nečijim mišljenjem ili tražite nekoga da ponovi što je rekao, nema potrebe za ispričavanjem.

Obratite pozornost na to kad se ispričavate i razmislite je li to bilo nužno. Ako nije, koliko god vam bilo neugodno, prestanite. Naviknut ćete se.

Ima smisla i da, stručnjak ste

Imate ideju i čini vam se dobra. No, kad je izlažete započinjete s riječima ‘možda je ovo glupa ideja’ ili završavate s ‘ima li ovo smisla.’ Ako vam ovo zvuči poznato, to je još jedan način na koji potkopavate vlastitu vrijednost i stručnost. Mnoge stvari govorimo iz čiste navike, ne razmišljajući o njima, jednostavno zato što smo naučeni da ih govorimo ili zato što predstavljaju društveni standard grupe u koju pripadamo. Ovakve poštapalice su među tim stvarima, pojašnjava Agato.

Ubuduće, nakon što završite s izlaganjem, pitajte publiku kako im se čini, kako im zvuči vaša ideja. Ovako tražite njihovo mišljenje bez da umanjujete svoju stručnost. Ako vašim sugovornicima nešto nije jasno, ovako otvarate prostor komunikaciji i daljnjim pojašnjenjima.

Slično, nikako nemojte govoriti da niste stručnjak u nečemu prije nego počnete pojašnjavati. Ako vas je netko nešto pitao, to je zato što vas vidi kao stručnjaka. Isto tako, ako vas netko pita za mišljenje ili želite poduprijeti svoje mišljenje, nemojte govoriti da vam se nešto ‘čini,’ već otvoreno recite da smatrate ili da ste nešto istražili. U redu je biti skroman, ali ne pretjerujte.

Ako nešto znate, recite da znate. Ključ je u samopouzdanju kojim nešto iskazujete.

Da ili ne? Vi odlučite

Iako nas se često potiče da što više govorimo ‘da,’ postoji mjesto i vrijeme. Ako nešto nadilazi vaše mogućnosti i znanja, odbijte. Vrlo jasno recite ‘ne.’ Ako pristajete na svaku zamolbu i zahtjev, primijetit ćete da radite sve više i sve lošije, a u konačnici vas čeka burnout.

Dobro procijenite što možete, što znate, za što imate vremena i prema tome raspodijelite svoje ‘da’ i svoje ‘ne.’ Neki se boje da ih čeka otkaz na prvo ‘ne,’ no to nije slučaj. Vašim nadređenima je jasno da ste ljudi i da imate svoje granice. Oni ih samo ne znaju jer nisu vi. Uostalom, ne morate odmah reći ‘ne,’ dajte si vremena da razmislite i javite svoju odluku kasnije. Sigurno ćete naići na razumijevanje.

Ako puno radite, a i dalje imate puno toga za odraditi, znate da ste previše puta pristali na nešto što ne možete. Postavite granice nanovo. Odbijte zadatke koje ne možete izvršiti. Bit ćete si zahvalni.

Konačno, ne zaboravite da se poslovna komunikacija uči. To nije nešto što ćete usvojiti ‘preko noći’ niti je jednostavno. No, to je nešto što morate i što će se dugoročno isplatiti. Nastavite li pasivno komunicirati, ne znajući to prihvaćate da vas se podcjenjuje, piše Kreni zdravo. Nemojte si to raditi.

Naučite izraziti svoj stav i vidjet ćete kako će vas drugi ljudi više cijeniti i koliko će vam lakše biti. Asertivna komunikacija prije svega je odlučna i samopouzdana, nipošto nepristojna ili arogantna. Stoga zaista nema razloga da se osjećate loše jer ste jednostavno rekli što mislite.

Izvor: women in adria

Novosti s tržišta rada

Psihičko zdravlje mora biti prioritet nakon pandemije