Ekonomisti Deutsche Banke nedavno su predložili dodatno oporezivanje rada od kuće. S druge strane, Sindikat Preporod traži da se nastavnicima koji su odlukom poslodavca u online nastavi plati dodatnih deset kuna po danu zbog uvećanih režijskih troškova.

U jednoj od anketa na MojPosao provjerili smo kako gledamo na ideju dodatnog oporezivanja rada na daljinu i doznali kako većina građana smatra kako svi, neovisno o mjestu rada, trebaju plaćati isti porez. Također, nakon godinu dana epidemije, tijekom koje je velik broj radnika iskusio rad iz udobnosti vlastitog doma, jasno je kako nam se takav način rada svidio – 84% radnika želi zadržati mogućnost povremenog rada od doma.

Uzimajući u obzir našu veliku želju za radom od kuće, servis MojaPlaća je istražio jesmo li spremni odreći se dijela plaće kako bismo ostvarili tu beneficiju. U istraživanju je sudjelovalo gotovo 7.000 ispitanika, od kojih je 80% zaposlenih.

Od kuće bi u većoj mjeri radili ispitanici koji su to iskusili

U proteklih godinu dana čak 84% zaposlenih kojima priroda posla kojim se bave omogućuje rad na daljinu je barem povremeno ili djelomično radilo od kuće.

Trenutno, povremeno ili svakodnevno, od kuće radi 58% radnika u Hrvatskoj (povremeno 33%, u kontinuitetu 25%).

Sudionike ankete smo upitali i žele li (i dalje) raditi od kuće. Trećina ispitanika (36%) koji tijekom posljednjih godinu dana nisu imali tu mogućnost odgovorilo je pozitivno, dok ostali (64%) nemaju nikakvu želju za radom od kuće.

S druge strane, većina radnika (57%) koji su unazad godinu dana iskusili rad od doma želi zadržati mogućnost povremenog rada od kuće , 17% ljudi takav oblik rada žele učiniti trajnim, odnosno žele svakodnevno raditi na daljinu, dok se četvrtina anketiranih želi za stalno vratiti u ured jer, kako kažu,:

„Dom je za odmor, a ured za posao. Druga stvar je socijalizacija, čovjek bi trebao bivati medu ljudima, a ne strojevima.“

Neki su spremni i na nižu plaću kako bi radili od kuće

Koliko nam se svidio rad od doma, dovoljno govori i podatak da bi 14% radnika pristalo na nižu plaću kada bi to bio uvjet za rad od kuće. Na nižu plaću u najvećoj bi mjeri pristali ispitanici koji žele trajno, odnosno svakodnevno raditi od kuće (30%), dok bi na takav aranžman pristalo 13% onih koji bi od kuće radili samo povremeno.

Kad je o konkretnijim iznosima riječ, trećina ljudi (33%) bi u svrhu zadržavanja mogućnosti rada na daljinu pristala na 250 kuna nižu plaću od trenutne, što otprilike odgovara iznosu naknade za prijevoz.

Međutim, ima i onih koji su spremni odreći se i nekih ozbiljnijih iznosa. Tako bi 34% radnika pristalo na 500 kuna nižu plaću, a petina anketiranih bi mogućnost rada od kuće 'platila' 1.000 kuna nižom mjesečnom zaradom. Smanjenje plaće veće od 1.000 kuna bi prihvatilo svega 9% ispitanika.

Očekivano, ispitanici s većim primanjima spremniji su odreći se dijela plaće kako bi radili od kuće, pa je tako 21% onih s plaćom većom od 10.000 kuna spremno prihvatiti 1.000 kuna ili više nižu plaću.

Većina ispitanika (86%) ipak ne bi pristala na nikakvo smanjenje plaće, jer time što rade od kuće poslodavcu štede troškove režija, najma prostora,…

„Zbog toga što radom od doma štedim na prijevozu do posla i nazad, ali isto tako plaćam svu opremu za rad i režije od kuće, koje bi inače platio poslodavac da se radi iz ureda. Tako da koliko dobivam radom od doma, toliko i gubim, i isto je tako za poslodavca. S time da kada bi poslodavac poslao sve zaposlenike na rad od doma, ne bi trebao plaćati najam ureda (što je jako velika cifra), režije, internet i sve ostalo što dolazi uz ured, tako da bi poslodavac na kraju bio u plusu. Tako da ne vidim potrebu za smanjivanjem plaće, već za povećanjem.“, ističe jedan od sudionika istraživanja.

O istraživanju:

Istraživanje je provedeno na gotovo 7.000 ispitanika, od kojih su 57% žene, a 43% muškarci. Najviše ispitanika, njih 44%, ima između 26 i 35godina, 25% je u dobi od 36 do 45 godina te 21% mlađe od 25 godina. Svaki deseti ispitanik (10%) je stariji od 45 godina. Većina ispitanika (80%) je zaposleno.

Novosti s tržišta rada

Na poslovna putovanja odlazimo znatno rjeđe nego nekoć