Kad radnici obustave rad, posljedice se brzo preliju izvan njihova radnog mjesta. Kasne isporuke, mijenjaju se planovi putovanja, odgađaju dogovorene usluge. Koliko sve to stoji gospodarstvo, znatno je teže izračunati.
Jednu okvirnu usporedbu europskih zemalja donosi Euronews, čiju analizu prenosi N1. Prema opisanoj metodologiji, jednodnevni štrajk petine zaposlenih u Hrvatskoj odgovarao bi približno 52 milijuna eura gospodarske aktivnosti. Ipak, iza tog iznosa stoji nekoliko pretpostavki koje bitno mijenjaju način na koji ga treba čitati.
Kako se dolazi do 52 milijuna eura?
Računica počinje godišnjim bruto domaćim proizvodom. Njegova se vrijednost dijeli s 365 kako bi se dobio dnevni prosjek, a zatim se uzima petina tog iznosa. Pretpostavka je da bi izostanak 20 posto zaposlenih značio i 20 posto manje gospodarske aktivnosti toga dana.
Prema privremenim podacima Državnog zavoda za statistiku, hrvatski BDP u 2025. iznosio je približno 94 milijarde eura. Podijeljen na kalendarske dane, daje prosjek od oko 258 milijuna eura dnevno. Petina tog iznosa približno je 51,5 milijuna eura, odnosno zaokruženo 52 milijuna.
To ne znači da svaki dan štrajka Hrvatsku stoji 52 milijuna eura. Takav bi rezultat zahtijevao upravo pretpostavljeni odaziv i razmjeran pad aktivnosti, bez uračunate kasnije nadoknade poslova.
U stvarnosti mnogo ovisi o tome tko štrajka, koliko dugo obustava traje i koje djelatnosti zahvaća. Gospodarska aktivnost nije jednaka svakog dana, kao što ni svi sektori ne stvaraju jednaku vrijednost niti imaju jednake mogućnosti nadoknade propuštenog posla.
Njemačka ima najveći iznos, ali i najveće gospodarstvo
Primijenjena na druge zemlje, ista formula najveći iznos daje za Njemačku: oko 2,5 milijardi eura za jedan dan. Slijede Francuska s približno 1,6 milijardi i Italija s oko 1,2 milijarde eura. Za Španjolsku računica iznosi oko 930 milijuna, Belgiju 350 milijuna, a Portugal 170 milijuna eura, navodi Euronews.
mogućeg razmjera jednodnevne obustave rada, uz jasno navedene uvjete.
Propušten posao ne mora biti zauvijek izgubljen
Važna razlika postoji i između aktivnosti koja je odgođena i one koja se više neće ostvariti.
Pošiljka koja danas nije otpremljena može krenuti sutra. Dio proizvodnje moguće je nadoknaditi dodatnom smjenom, a pojedine usluge pružiti u novom terminu. Zbog toga početna procjena poremećaja može biti znatno veća od konačnog učinka na gospodarstvo.
Euronews navodi primjer Francuske, gdje je središnja banka procijenila da su štrajkovi povezani s mirovinskom reformom 2023. smanjili rast u prvom tromjesečju za oko 0,1 postotni bod. U sljedećem tromjesečju procijenjena je nadoknada približno jednakog iznosa.
Ipak, mogućnost nadoknade ima granice. Neprodano hotelsko noćenje za određeni datum ne može se prodati naknadno, a otkazano putovanje može značiti prihod koji se više neće vratiti. Odgoda usluge pritom može stvoriti i dodatne troškove korisnicima, čak i kada se sama usluga poslije ipak obavi.