Rad uz mirovinu posljednjih godina postaje sve češći izbor hrvatskih umirovljenika. Broj onih koji uz zadržavanje pune mirovine rade do polovice punog radnog vremena tijekom ljeta je, prema procjenama, premašio 40 tisuća.
Posljednji službeni podaci Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje odnose se na svibanj, kada je takvih korisnika bilo 39.477, a očekuje se da su ljetna sezona i veća potražnja za radnicima dodatno povećale njihov broj, piše poslovni dnevnik.
Trend je vidljiv već nekoliko godina. Broj umirovljenika koji nastavljaju raditi nakon odlaska u mirovinu rastao je po godišnjim stopama između 15 i 20 posto, dok ih je prije četiri godine bilo prosječno oko 22,2 tisuće.
Unatoč rastu, njihov je udio i dalje relativno malen u odnosu na ukupno 1,23 milijuna umirovljenika u Hrvatskoj.
Puni rad uz pola mirovine zasad nije privukao očekivani broj ljudi
Od početka 2026. dodatno su proširene mogućnosti rada nakon umirovljenja.
Umirovljenici stariji od 65 godina koji ispunjavaju zakonske uvjete mogu raditi puno radno vrijeme ili dulje od polovice punog radnog vremena, odnosno obavljati djelatnost, a istodobno primati 50 posto mirovine.
Interes za tu mogućnost zasad je, međutim, znatno slabiji od očekivanog.
Prema podacima HZMO-a, krajem srpnja novi model koristilo je 2.885 umirovljenika. Prilikom uvođenja zakonskih promjena procjenjivalo se da bi tijekom prve godine mogao privući oko 8.800 korisnika.
Drugim riječima, nakon prvih sedam mjeseci broj korisnika dosegnuo je otprilike trećinu prvotno procijenjenog broja za cijelu godinu.
Zašto je rad na pola radnog vremena i dalje privlačniji?
Odluka umirovljenika ne ovisi samo o visini plaće.
Kod rada do polovice punog radnog vremena umirovljenik može nastaviti primati 100 posto svoje mirovine, dok rad na puno radno vrijeme podrazumijeva isplatu samo polovice mirovine.
Puni radni odnos stoga bi mogao biti financijski zanimljiviji ponajprije ljudima s nižim mirovinama koji mogu pronaći dovoljno dobro plaćen posao da im viša plaća nadoknadi gubitak polovice mirovine.
U računicu ulazi i budući iznos mirovine. Kod rada na puno radno vrijeme uplaćuju se puni doprinosi, a pravo na novi izračun mirovine može se ostvariti nakon jedne godine rada. Kod rada na pola radnog vremena za takav je ponovni izračun potrebno raditi dvije godine.
U kojim djelatnostima radi najviše umirovljenika?
Među približno 40 tisuća zaposlenih korisnika mirovina najveći broj radi u trgovini, gdje ih je prema posljednjim podacima više od 6.400.
Slijede prerađivačka industrija te stručne, znanstvene i tehničke djelatnosti, sa nešto manje od pet tisuća zaposlenih umirovljenika u svakoj od tih skupina.
U administrativnim i pomoćnim uslužnim djelatnostima radi ih nešto više od četiri tisuće, dok je u građevinarstvu zaposleno gotovo četiri tisuće.
Gotovo 30 posto svih umirovljenika koji rade nalazi se u Zagrebu.