Hrvatska je ulaskom u eurozonu i Schengen, ali i gubitkom svoje radne snage, postala primamljiva stranim radnicima. Donedavno je bilo uobičajeno na radu u Hrvatskoj vidjeti građane iz regionalnog govornog područja, no sada sve više ljudi dolazi iz sve daljih zemalja, prenosi tportal.
Podaci Ministarstva unutarnjih poslova pokazuju da je lani izdano 206.529 dozvola za boravak i rad stranaca, a u prva dva mjeseca ove godine već 34.440 njih. Riječ je o Filipincima, Nepalcima, Indijcima, Egipćanima, Bangladešanima, Sirijcima, Iračanima, Pakistancima, ali i građanima drugih udaljenih zemalja.
Institut za istraživanje migracija u siječnju je objavio istraživanje koje otkriva da 19,5 posto stranih radnika planira stalno ostati u Hrvatskoj, a njih 55 posto planira preseliti svoje obitelji u Hrvatsku.
Posebni ugovori za socijalnu sigurnost i mirovine
Samim time, država mora osigurati osnovna prava na zdravstvenu i socijalnu skrb, obrazovanje, ali i mirovine. Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje (HZMO) u svojim evidencijama bilježi više od 51.600 stranih osiguranika, pri čemu dominiraju Nepalci, Indijci i Filipinci.
S druge strane, hrvatske mirovine u inozemstvu prima oko 188 tisuća osoba. Mahom je riječ o Hrvatima koji su dio staža ostvarili u Hrvatskoj, a potom otišli živjeti i raditi u inozemstvo, kao i o građanima susjednih zemalja koji su barem dio staža prikupili u našoj zemlji. No mirovine se isplaćuju i korisnicima u udaljenim zemljama, poput Filipina i Tajlanda.
Republika Hrvatska, naime, primjenjuje uredbe Europske unije o koordinaciji sustava socijalne sigurnosti s državama članicama Europske unije, državama Europskog gospodarskog prostora (Island, Lihtenštajn i Norveška) i Švicarskom. S Ujedinjenim Kraljevstvom primjenjuje se se Protokol o koordinaciji socijalne sigurnosti, a s Australijom, Bosnom i Hercegovinom, Crnom Gorom, Kanadom, kanadskom pokrajinom Quebec, Sjevernom Makedonijom, Srbijom, Turskom, Korejom i Albanijom primjenjuju se međunarodni ugovori o socijalnom osiguranju. To omogućuje isplatu mirovina u inozemstvu.
No, kako su nam objasnili iz HZMO-a, Hrvatska nema potpisane ugovore o socijalnom osiguranju s Filipinima i Tajlandom, niti s drugim zemljama iz kojih nam u sve većem broju pristižu strani radnici. Stoga smo upitali Ministarstvo rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike na koji će način oni moći do mirovine ako ostanu raditi u Hrvatskoj, pa se, primjerice, u poznoj dobi vrate kući.
Bitna je volja druge strane
'Strani radnici koji dolaze na rad u Republiku Hrvatsku ulaze u obvezni sustav socijalnog osiguranja Republike Hrvatske, odnosno za njih se plaćaju doprinosi za socijalno osiguranje i mogu ostvariti prava sukladno važećim propisima Republike Hrvatske, a sklopljeni ugovori o socijalnoj sigurnosti mogu dodatno doprinijeti zaštiti tih prava', poručuju iz resornog ministarstva, dodajući da prate situaciju zbog sve većeg priljeva stranih radnika.
Ipak, potpisivanje ugovora o socijalnom osiguranju ovisi i o volji drugih zemalja da potpisuju takve dokumente, ali i o kompatibilnosti njihovih mirovinskih sustava s onim hrvatskim, odnosno europskim. Tako je prošle godine Vlada donijela odluke o pokretanju postupka sklapanja ugovora o socijalnom osiguranju s Albanijom, Kosovom i Filipinima.
Ne zna se kad će ugovor s Filipinima biti sklopljen
'Ugovor između Republike Hrvatske i Republike Albanije o socijalnoj sigurnosti stupio je na snagu 1. svibnja 2024., a s Republikom Kosovo završeni su pregovori te je ugovor službeno potpisan 13. prosinca 2024. i u tijeku su unutarnji postupci Republike Hrvatske i Republike Kosovo radi stupanja ugovora na snagu. U odnosu na Republiku Filipini, navodimo da predstoji faza pregovora radi usuglašavanja konačnog teksta ugovora, a koji se planiraju u suradnji i dogovoru s filipinskom stranom', poručili su iz MROSP-a.
Ističu da nije moguće predvidjeti kad će ugovor s Filipinima biti sklopljen. Naime potpisivanju i stupanju na snagu takvih sporazuma prethodi mnoštvo postupaka različite dinamike i trajanja, a koji moraju biti usuglašeni.
Kada i ako bilateralni sporazumi o socijalnom osiguranju između Hrvatske i zemalja iz kojih u većoj mjeri dolaze strani radnici budu na snazi, oni će imati pravo na samostalnu mirovinu ako ispunjavaju uvjete za umirovljenje, odnosno odu u mirovinu s navršenih 65 godina i 15 godina staža.
Oni koji ne ispunjavaju uvjete za umirovljenje dobit će razmjerni dio mirovine, određen samo temeljem razdoblja osiguranja, odnosno prikupljenog staža u Hrvatskoj.
Izvor: tportal
