Već godinama se govori o tome koliko vremena svakodnevno provodimo pred ekranima – i to s dobrim razlogom. U svijetu u kojem su pametni telefoni, prijenosna računala i tableti postali sastavni dio svakodnevice, broj sati koje provedemo zureći u ekrane neprestano raste. Sve je više dokaza da nas takvo ponašanje iscrpljuje, narušava našu koncentraciju, utječe na kvalitetu sna i općenito povećava razinu stresa.
Ipak, nije sve što radimo pred ekranima zabava ili besciljno „scrollanje“. Naši su profesionalni životi neraskidivo povezani s digitalnim uređajima.
Odgovaranje na poruke i e-mailove, sudjelovanje u videopozivima, praćenje trendova ili informacija važnih za posao – sve to traži našu digitalnu prisutnost. A onda je tu i poznati FOMO – strah da ćemo nešto važno propustiti ako nismo stalno „na vezi“.
Pitanje koje se sve češće nameće jest: možemo li si uopće priuštiti da budemo manje online, a da to ne utječe na našu karijeru?
Odgovor je – možemo.
Uz nekoliko promišljenih koraka, možemo uspostaviti zdravije digitalne navike bez da ugrozimo svoju profesionalnu pouzdanost ili rezultate.
Što možemo učiniti?
1. Postavimo jasne granice radnog vremena – i pridržavajmo ih se
Ako radimo u fleksibilnom ili hibridnom modelu, lako se dogodi da posao „uđe“ u svaki dio dana. No, upravo zato trebamo svjesno definirati kad radimo, a kad se odmaramo. Ako, primjerice, odlučimo da smo dostupni od 9 do 17 sati, važno je da to znaju i naši suradnici. Time gradimo kulturu međusobnog poštovanja i zdravih granica.
2. Uvedimo pravilo vremenskih „blokova“ za komunikaciju
Umjesto da svakih pet minuta provjeravamo e-mail ili poslovne aplikacije, možemo odrediti točno vrijeme kad ćemo to raditi – recimo, tri puta dnevno. Time ne samo da čuvamo fokus, već i smanjujemo razinu stresa koju stvara stalna dostupnost.
3. Iskoristimo tehnologiju za svoje dobro
Funkcije poput Ne ometaj, zakazivanje slanja poruka ili automatski odgovori mogu nam pomoći da ostanemo profesionalni, a pritom zaštitimo svoje slobodno vrijeme. Na primjer, ako navečer imamo ideju za kolegu, možemo mu poslati e-mail zakazan za slanje ujutro – tako ne remetimo ničiji mir, a ni vlastiti.
4. Osvijestimo koliko vremena provodimo pred ekranima – i zašto
Ponekad ne znamo gdje nam „odlazi“ vrijeme. Male navike – poput automatskog otvaranja društvenih mreža tijekom pauze – često se nakupe. Vrijedi nekoliko dana pratiti vlastite navike pomoću aplikacija ili jednostavne bilješke. Tek kad znamo gdje trošimo vrijeme, možemo ga početi svjesno raspoređivati.
5. Uvedimo digitalne pauze – posebno vikendom
Ne moramo potpuno „pobjeći“ s mreže, ali možemo odabrati nekoliko sati u danu ili dan u tjednu kad ćemo biti offline. Primjerice, možemo isključiti poslovni e-mail subotom poslijepodne i uključiti ga tek u ponedjeljak ujutro. Ako unaprijed najavimo svoju nedostupnost, drugi će to poštovati – a mi ćemo se u ponedjeljak vratiti odmorniji i fokusiraniji.