Hrvatska udruga poslodavaca (HUP) u idućem će se razdoblju zalagati za daljnje porezno rasterećenje rada, redefiniranje modela utvrđivanja minimalne plaće, smanjivanje broja dana bolovanja na teret poslodavca te za značajne izmjene Zakona o poljoprivrednom zemljištu, istaknuto je u četvrtak na radnom ručku poduzetnika s osječkim gradonačelnikom Ivanom Radićem u organizaciji HUP-a.
Glavna direktorica HUP-a Irena Weber kazala je kako je porezno rasterećenje rada ključna pretpostavka za stvaranje boljeg poduzetničkog okruženja te da je upravo Osijek primjer kako se rasterećenjem poreza na dohodak može stvoriti kvalitetno i poticajno poduzetničko okruženje. HUP se zalaže i za daljnje smanjenje toga poreznog opterećenja, fleksibilnije radno zakonodavstvo te "prilagodbu obrazovnog sustava, koji mora biti u službi tržišta rada, a ne biti sam sebi svrha".
Weber ističe kako je među ciljevima HUP-a i redefiniranje modela utvrđivanja minimalne plaće, jer je Hrvatska od 2019. do 2025. povećala mininalnu plaću za 92 posto.
"Nema toga poduzetnika koji može izdržati takav snažan i agresivan rast minimalne plaće, i to im predstavlja ozbiljan teret. U HUP-u posebno upozoravamo kako je takav agresivan rast minimalne plaće znatno iznad stope produktivnosti i u puno snažniji od svih ostalih članica EU, što ne samo potiče inflaciju u Hrvatskoj, već pogađa i cjenovnu konkuretnost", ocijenila je Weber.
Najavila je kako će jedan od problema s kojima ćemo se ubuduće suočavati je i sustav bolovanja u Hrvatskoj, što osobito pogađa male i srednje poduzetnike, jer trenutno Hrvatska na teret poslodavaca ima 42 dana bolovanja radnika, što poslodavcima poredstavlja značajni financijski teret.
"Ako se usporedimo s državama poput Poljske, Slovenije Češke, Mađarske vidimo da oni imaju prosječno 15 dana bolovanja na teret poslodavca. Zalažemo se stoga za smanjivanje broja dana bolovanja na teret poslodavca, i bolju kontrolu 'lažnih bolovanja'", poručila je Weber.
Kao jedno od ključnih pitanja za HUP navela je i izmjene Zakona o poljoprivrednom zemljištvu, jer pad poljoprivredne proizvodnje u svim segmentima, od stočarstva, ratarstva, proizvodnje voća i povrća, pokazuje "da nešto ne radimo dobro". "Zalažemo se za značajne izmjene Zakona o poljoprivrednom zemljištu, koji bi se temeljio na proizvodnji, a na površini", kazala je Weber.
Izvor: hina
