U eri fleksibilnosti i digitalnih alata, posao se lako prelije u večernje sate. I dok svi govorimo o važnosti ravnoteže između posla i privatnog života, u praksi je sve teže zaista je zadržati.
Sastanci izvan radnog vremena od rijetke su pojave mnogima postali svakodnevica.
Prema nedavnom istraživanju koje je proveo Miro, platforma za radne prostore pokretana umjetnom inteligencijom, 33% zaposlenika u SAD-u koji rade s informacijama je izjavilo da je tijekom 2025. često sudjelovalo na sastancima nakon radnog vremena, što je porast u odnosu na 23% godinu prije, piše Fast company.
„Šest od deset ljudi barem jednom mjesečno sudjeluje na sastancima izvan radnog vremena, a to ima niz negativnih posljedica“, kaže Dom Katz, voditelj radnih praksi u Miru. „Podaci pokazuju da sve više ljudi redovito ima sastanke nakon završetka radnog dana, i situacija se pogoršava, ne samo u SAD-u ili Europi, nego globalno.“
Katz objašnjava da je porast sastanaka nakon radnog vremena vjerojatno posljedica općeg rasta broja sastanaka. Prema istraživanju Miroa iz 2025., za svaki sat koji zaposlenik provede u tzv. „radnom zamahu“, poput brainstorminga, radionica i međufunkcionalnih projekata, potroši još tri sata na „održavanje“: e-mailove, administraciju i sastanke.
„To stvara stres, smanjuje produktivnost i iscrpljuje kreativnost“, dodaje Katz.
Zašto sve češće imamo večernje sastanke
Podaci Miroa poklapaju se s Microsoftovim izvješćem Work Trend Index 2025, koje pokazuje da su sastanci nakon 20 sati porasli za 16% u odnosu na prethodnu godinu. Najveći razlog su globalni i fleksibilni timovi.
„U našim istraživanjima, koja obuhvaćaju 31.000 ljudi, 80% zaposlenika kaže da nema dovoljno vremena i energije za svoj posao, što ukazuje na sveprisutni burnout“, kaže Alexia Cambon iz Microsofta. „Nedostatak jasnih granica između privatnog i poslovnog života vjerojatno dodatno doprinosi tome.“
Cambon smatra da su se sastanci počeli prelijevati u večernje sate tijekom pandemije i prelaska na rad na daljinu. Digitalni alati omogućili su organizaciju sastanka u nekoliko klikova, ali su istovremeno otežali „isključivanje“ na kraju radnog dana.
Fleksibilnost je nekima omogućila prilagodbu rasporeda, primjerice, odgađanje sastanaka dok djeca ne odu na spavanje.
Dodatni faktor je globalizacija rada. Gotovo trećina sastanaka danas uključuje više vremenskih zona, što povećava vjerojatnost da će netko sudjelovati izvan svog radnog vremena.
„Poslovni pritisci su sve veći“, dodaje Cambon. „Više od polovice lidera traži veću produktivnost zaposlenika, što dodatno ubrzava tempo rada.“
Zašto AI ne može riješiti lošu kulturu sastanaka
Novi AI alati mogli bi smanjiti broj kasnih sastanaka. Primjerice, slanjem AI zapisničara umjesto zaposlenika ili omogućavanjem asinkrone komunikacije. No Cambon upozorava da tehnologija sama po sebi neće promijeniti kulturu sastanaka.
„Ako AI ne koristite promišljeno, ništa se neće promijeniti“, kaže. „Morate aktivno raditi na tome da je poboljšate.“
Istovremeno, AI stvara dodatni pritisak na organizacije da se prilagode, što često dovodi do još više sastanaka.
„Rad se mijenja pod utjecajem AI-a, i to je izrazito intenzivno razdoblje za zaposlenike, osobito u organizacijama koje su već ‘AI-native’“, kaže dr. Rebecca Hinds. „Pritisak je veći nego ikad, a sve više dokaza pokazuje da to doprinosi radu izvan radnog vremena.“
Kao i kod rada na daljinu, neke su organizacije tehnologiju iskoristile za fleksibilnost, a druge za brisanje granica između posla i privatnog života. AI nije iznimka.
„Što je lakše organizirati sastanak, to ćemo ih više imati. Osobito ako nemamo zdravu i promišljenu kulturu sastanaka“, kaže Hinds.
Izvor: Fast company