Prvo smo pitali umjetnu inteligenciju da nam napiše mail. Onda smo je zamolili da ga skrati. Pa da ga “učini profesionalnijim”. Negdje usput, bez velike najave, dogodila se mala zamjena uloga.
Otkako se pojavila u našim životima, nismo samo mi učili kako komunicirati s umjetnom inteligencijom, nego je i ona počela oblikovati način na koji mi komuniciramo međusobno.
Istraživači s Instituta Max Planck za ljudski razvoj u Njemačkoj analizirali su 360.000 YouTube videa i 771.000 epizoda podcasta snimljenih prije i nakon pojave ChatGPT-a te su uočili mjerljiv pomak, piše Fast company.
U 18 mjeseci nakon lansiranja ChatGPT-a, govornici su koristili riječi poput “pedantan”, “zaroniti (u temu)”, “područje” i “vješt” i do 51% češće nego u tri godine prije toga. Poseban tim sa Sveučilišta Florida State pronašao je isti obrazac nakon analize 22 milijuna riječi iz spontanih razgovornih podcasta, dokumentirajući ono što nazivaju “efekt prožimanja”.
Istraživači također sugeriraju da utjecaj ide dalje od samog izbora riječi.
Sociolingvistička istraživanja o utjecaju umjetne inteligencije na govor pokazuju da kratkoročne prilagodbe u komunikaciji tijekom ponavljanih interakcija s AI-jem s vremenom mogu dovesti do dugoročnih promjena u načinu na koji ljudi govore, utječući ne samo na riječi koje koriste nego i na ukupni stil i strukturu njihove komunikacije. Jezik postaje organiziraniji, formalniji i, prema jednom istraživaču u široko dijeljenom intervjuu, “ravniji”.
Studija objavljena u časopisu Journal of Consumer Psychology pokazala je da što više vremena ljudi provode u interakciji s emocionalno sposobnom umjetnom inteligencijom, to stvarne ljude počinju doživljavati manje ljudskima. Istraživači to nazivaju “dehumanizacija potaknuta asimilacijom”.
AI počinjete doživljavati kao više ljudski, pa stvarni ljudi počinju djelovati pomalo manje takvima. A kad se to dogodi, mijenja se i način na koji ih tretirate, čak i ako toga niste svjesni.
Izvor: fast company