Za hrvatske umirovljenike stiže drugo ovogodišnje usklađivanje mirovina, no postotak koji na papiru izgleda jednako neće se jednako osjetiti u svakom novčaniku.
Računica je, u suštini, jednostavna. Tko prima manju mirovinu, dobit će i skromniju povišicu, dok će se kod onih s mirovinama od dvije tisuće eura i više povećanje mjeriti troznamenkastim iznosima.
Prema trenutačnim izračunima, srpanjsko usklađivanje trebalo bi iznositi 5,38 posto, osjetno više od prvog ovogodišnjeg usklađivanja od 2,68 posto. Konačnu stopu ipak još treba potvrditi Upravno vijeće Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje.
Riječ je o zakonskoj obvezi koja se provodi dvaput godišnje, od 1. siječnja i 1. srpnja. Nova formula uzima u obzir rast plaća i potrošačkih cijena u omjeru 85:15 u korist pokazatelja koji je povoljniji za umirovljenike.
No važno je naglasiti da to ne znači da će svakom korisniku jednostavno biti dodano 5,38 posto na iznos koji sada prima. Mirovina se ponovno određuje prema novoj aktualnoj vrijednosti mirovine, koja bi prema sadašnjem izračunu trebala porasti s 14,84 na oko 15,64 eura po godini staža. Zbog mirovinskog faktora, načina izračuna pojedine mirovine, poreza, ovrha, dodataka i drugih elemenata, konačan iznos koji će sjesti na račun može se razlikovati.
Najveće povećanje, više od 130 eura
Kako prenosi tportal, koji je na temelju statističkih podataka HZMO-a izračunao okvirne nove iznose po pojedinim kategorijama, najveću povišicu trebali bi dobiti bivši saborski zastupnici, članovi Vlade, ustavni suci i glavni državni revizor.
Njihova prosječna mirovina trenutačno iznosi 2436,32 eura, a nakon usklađivanja povećala bi se za oko 131 euro, na približno 2567 eura. Riječ je o mirovinama koje prima oko 600 korisnika.
Slijede članovi HAZU-a. Oko 120 korisnika s prosječnom mirovinom od 2121,40 eura moglo bi dobiti oko 114 eura više, odnosno u prosjeku 2235,53 eura.
Među brojnijim skupinama značajno povećanje očekuje hrvatske branitelje iz Domovinskog rata i članove njihovih obitelji. Njihova prosječna mirovina od 1442,69 eura trebala bi porasti za oko 77,60 eura, na nešto više od 1520 eura.
Kod umirovljenika koji su mirovinu ostvarili prema redovitim propisima najviše bi trebali dobiti oni s 40 i više godina staža. Njihova prosječna mirovina od oko 1029 eura nakon usklađivanja trebala bi se približiti iznosu od 1085 eura, što je povećanje od približno 56 eura.
Na drugom kraju ljestvice: 25 do 30 eura više
Za korisnike s najnižim mirovinama slika je bitno drukčija. Njima bi drugo ovogodišnje usklađivanje u prosjeku trebalo donijeti tek nešto više od 27 eura, pa bi prosječna najniža mirovina trebala ostati malo ispod 505 eura.
Sličan rast očekuje korisnike invalidskih i obiteljskih mirovina. Prosječna invalidska mirovina, koja sada iznosi oko 530 eura, trebala bi porasti na približno 558,75 eura, dok bi prosječna obiteljska mirovina uz povećanje od oko 29 eura trebala dosegnuti 575,50 eura.
Posebno se izdvaja jedna skupina koja pokazuje zašto mirovine ostvarene po posebnim propisima nisu nužno i visoke. Umirovljeni članovi posada brodova u domaćoj i međunarodnoj plovidbi sada u prosjeku primaju 468,11 eura. Njima bi usklađivanje trebalo donijeti tek oko 25 eura, čime bi prosjek porastao na približno 493 eura, dakle čak i manje od prosječne najniže mirovine.