Državni zavod za statistiku ovoga tjedna objavio je najnovije izvješće o kretanju zaposlenosti. U rujnu je u Hrvatskoj ukupno bilo 1.756.388 zaposlenih, što je za 12.593 ili 0,7 posto manje nego krajem kolovoza ove godine, a na godišnjoj razini broj ukupno zaposlenih porastao je za 0,2 posto, prenosi tportal.
U pravnim osobama, koje angažiraju najveći dio aktivne radne snage, krajem rujna bilo je zaposleno 1,51 milijun ljudi – 0,3 posto manje nego krajem kolovoza i 0,1 posto manje nego u rujnu prošle godine.
Ipak, ukupan broj zaposlenih je u porastu zahvaljujući pozitivnom trendu u obrtu i slobodnim profesijama te obiteljskoj poljoprivredi. Na godišnjoj razini broj zaposlenih u obrtu i slobodnim profesijama bio je veći za 2,4 posto, a broj zaposlenih osiguranih poljoprivrednika povećan je za 1,2 posto.
Država zapošljava, privatni poslodavci otpuštaju
Statistika o broju zaposlenih u pravnim osobama pokazuje da je rast zaposlenosti i dalje ponajprije koncentriran u javnoj upravi, obrazovanju, zdravstvu i socijalnoj skrbi, a u djelatnostima u kojima prevladava privatni kapital stagnira ili se smanjuje.
Najveći val zapošljavanja bilježi obrazovanje, u kojem je broj zaposlenih na godišnjoj razini povećan za 7,1 posto, odnosno za 8448 djelatnika. U zdravstvu i socijalnoj skrbi povećan je pak za gotovo tri posto, a u javnoj upravi i drugim javnim službama za 1,1 posto.
S druge strane, apsolutno najveći pad zaposlenosti pretrpjela je prerađivačka industrija, u kojoj je na godišnjoj razini ugašeno 8600 radnih mjesta. Postotno je najveći pad (-5 posto) zabilježen u pravnim osobama u poljoprivredi, no zanimljivo je da je u isto vrijeme porastao broj zaposlenih poljoprivrednika na obiteljskim gospodarstvima.
Od 19 djelatnosti, pad zaposlenosti zabilježen je u njih 10. Kada je riječ o strukturi zaposlenih, trendovi pokazuju da je u privatnom sektoru slabljenje potražnje izraženije u djelatnostima s bolje plaćenim radnim mjestima. Tako smanjenje zaposlenosti bilježe ICT sektor, djelatnosti financija i osiguranja te stručne, znanstvene i tehničke djelatnosti.
Uslijed snažnog pada broja zaposlenih u prerađivačkoj industriji, u rujnu je prvi put najveći broj zaposlenih registriran u djelatnosti trgovine.
Sve slabija potražnja za radnom snagom
Prema OVI-ju, indeksu Ekonomskog instituta Zagreb, koji prati kretanje broja oglasa za slobodna radna mjesta, trend hlađenja tržišta rada prisutan je već devet mjeseci, a posljednjih nekoliko mjeseci osobito je izražen.
Činjenica da indeks kontinuirano pada već devet mjeseci zaredom upućuje na promijenjenu dinamiku na tržištu rada, što je zaokret u odnosu na prethodne godine, u kojima su sezonska kretanja bila dominantan obrazac. Posljednjih mjeseci svjedočimo smanjenju mobilnosti radne snage, jačanju agencijskog zapošljavanja radnika iz trećih zemalja te rastu udjela oglasa koji nude zaposlenje na neodređeno vrijeme.
Do promjena je došlo i u najtraženijim zanimanjima. Prodavač je ostao na poziciji najtraženijeg, skladištari su se s trećeg popeli na drugo mjesto, knjigovođe s petog na četvrto, a referenti s osmog na peto mjesto. Istovremeno, konobari su s drugog pali na treće mjesto.
U rujnu su najveći pozitivan doprinos stopi rasta indeksa dali oglasi za zaposlenike u financijama i proizvodnji, a najveći negativan doprinos imali su oglasi za učitelje, prodavače, kuhare, konobare i medicinske sestre.
Nezaposlenost i dalje niska
Hlađenje tržišta rada zasad nije dovelo do rasta nezaposlenosti na godišnjoj razini. Krajem rujna ove godine na burzi rada bilo je registrirano 74.559 nezaposlenih osoba, što je deset posto ili 8280 osoba manje nego u rujnu prošle godine. U odnosu na kolovoz, broj nezaposlenih smanjen je za 1,2 posto ili 936 osoba.
Stopa registrirane nezaposlenosti u rujnu tako je iznosila 4,1 posto, isto kao i u kolovozu. Prema dnevnim podacima HZZ-a, trenutno je kod njih registrirano 77.370 nezaposlenih, a oglašeno je 18.186 slobodnih radnih mjesta.