Tijekom proteklih nekoliko godina europska su kućanstva prebrodila veliku krizu troškova života, pogoršanu ruskim ratom u Ukrajini i posljedicama pandemijskih poremećaja u opskrbi. Mnoge su obitelji bile prisiljene smanjiti potrošnju, a kućanstva i dalje paze na svaki euro čak i sada, kad je inflacija blizu cilja Europske središnje banke od 2%.
Jedan od korisnih pokazatelja prihoda koje kućanstva ostvaruju jest "medijan ekvivaliziranog neto dohotka". Taj pokazatelj odnosi se na tipičan prihod po osobi, prilagođen veličini kućanstva i nakon odbitka poreza, piše Euronews, a prenosi N1.
Prema podacima za 2024. godinu, medijan ekvivaliziranog dohotka u 34 europske zemlje kreće se od 3.075 eura u Albaniji do 50.799 eura u Luksemburgu. Unutar Europske unije, Bugarska ima najniži medijan ekvivaliziranog dohotka - 7.811 eura, dok je prosjek EU-a 21.582 eura.
Na vrhu ljestvice uz Luksemburg su Švicarska i Norveška, a slijede ih Danska, Austrija, Irska, Nizozemska i Belgija, sve s dohotkom u rasponu od 30.000 do 35.000 eura. Finska, Njemačka, Švedska i Francuska također su iznad prosjeka EU-a. Na suprotnom kraju nalaze se Sjeverna Makedonija, Turska i Crna Gora, dok unutar EU-a Mađarska i Rumunjska, uz Bugarsku, bilježe dohotke niže od 10.000 eura.
Podaci pokazuju jasan razdor: zapadne i sjeverne europske zemlje uživaju najviše medijane dohotke, dok južne i istočne regije znatno zaostaju. Razlika između Luksemburga i Bugarske, primjerice, prelazi 40.000 eura.
Dr. Stefano Filauro, izvanredni profesor na Sveučilištu Sapienza u Rimu, izjavio je:
"Razina prosječnog blagostanja zabilježena 2024. godine odražava dugoročne strukturne čimbenike, poput povijesnih putanja rasta, industrijalizacije i razvoja socijalne države."
Produktivnost i gospodarska struktura čine razliku
Razlike u produktivnosti i strukturi gospodarstva pomažu objasniti jaz, rekla je Giulia De Lazzari, ekonomistica iz Međunarodne organizacije rada (ILO).
"Veća produktivnost omogućuje zemljama isplatu većih plaća," rekla je.
To znači da zemlje s velikim udjelom visokovrijednih sektora - poput financija, informacijske tehnologije ili napredne proizvodnje - obično isplaćuju veće plaće, dok one koje se više oslanjaju na poljoprivredu ili jednostavne usluge imaju niže nadnice.
Prilagodba kupovnoj moći
Kada se prihodi prilagode standardu kupovne moći (PPS) - umjetnoj jedinici valute koja izjednačuje koliko se robe i usluga može kupiti u različitim zemljama - jaz se smanjuje, ali i dalje ostaje velik.
Medijan ekvivaliziranog neto dohotka kreće se od 5.098 PPS u Albaniji do 37.781 PPS u Luksemburgu. Prosjek EU-a iznosi 21.245 PPS, a Mađarska je s 11.199 PPS najniža među članicama EU-a.
Razlika između najnižeg i najvišeg u EU-u iznosi oko 26.500 PPS, u usporedbi s gotovo 43.000 eura u nominalnim vrijednostima. Zemlje poput Poljske, Rumunjske i Bugarske znatno bolje stoje kada se prihodi mjere u PPS-u, nego u nominalnim iznosima. Među četiri najveća gospodarstva EU-a, Njemačka i Francuska ostaju iznad prosjeka, dok su Italija i Španjolska malo ispod njega.