Unatoč blagom rastu, žene i dalje čine manje od četvrtine članova uprava vodećih kompanija u Hrvatskoj. Najnoviji SELECTIO Indeks žena pokazuje da njihov udjel u 2026. godini iznosi 23,81%, što je povećanje u odnosu na 22,54% iz istog razdoblja prošle godine. Pomak postoji, ali tempo promjena i dalje je skroman.
Rezultati ovogodišnjeg Indeksa dolaze u razdoblju pripreme za provedbu Direktive o rodnoj ravnopravnosti na rukovodećim pozicijama, prema kojoj manje zastupljen rod, najčešće žene, treba činiti najmanje 40% članova nadzornih odbora ili najmanje 33% svih članova upravnih i nadzornih tijela. Dio kompanija morat će provesti značajnije promjene kako bi ostvario ciljeve Direktive prije njezina stupanja na snagu u lipnju.
Hrvatska ispod europskog prosjeka
Iako se Hrvatska postupno približava europskim prosjecima, razlika je i dalje značajna. Prema The FTSE Women Leaders Review za 2026. godinu, udjel žena u upravama 100 najznačajnijih društava na Londonskoj burzi iznosi 44,4%, dok Europski institut za ravnopravnost spolova (EIGE) iz 2025. bilježi 35,8% udjela žena u upravama najznačajnijih društava izlistanih na burzama u Europskoj uniji. Hrvatskih 23,81% u tom kontekstu jasno pokazuje koliko je prostora za napredak još pred domaćim kompanijama.
Broj društava s predsjednicom uprave u sastavu indeksa CROBEX ostao je nepromijenjen u odnosu na prošlu godinu i iznosi četiri. Ta društva su: AD Plastik d.d., u kojem je predsjednica i jedina članica uprave, Brodogradilište Viktor Lenac d.d., u kojem predsjednica čini 33% uprave, Podravka d.d., u kojoj 40% uprave čine žene, i Hrvatski Telekom d.d., u kojem žene čine 29% uprave.
Postotak kompanija iz sastava CROBEX-a koje u upravama nemaju niti jednu ženu, tzv. zero companies, smanjio se za 7 postotnih poena u odnosu na prošlu godinu i trenutno iznosi 35%. Za usporedbu, svih 100 najznačajnijih kompanija na Londonskoj burzi tijekom 2025. godine imalo je barem jednu ženu u upravi.
„Podaci Selectio Indeksa žena jasno pokazuju da je napredak prespor i da ravnopravna zastupljenost žena u upravnim i nadzornim tijelima još uvijek nije standard korporativnog upravljanja u Hrvatskoj. Pred nama je zadnjih nekoliko mjeseci u kojima se organizacije mogu sustavno pripremiti prije nego što podaci o razlikama u plaćama i zastupljenosti žena na upravljačkim pozicijama postanu predmet redovitog izvještavanja i, u slučaju propusta, predstave poslovni i reputacijski rizik“, istaknuo je Aleksandar Zemunić, direktor SELECTIO Grupe.
Izazov nije samo u privatnom sektoru
Ravnopravnost u zastupljenosti žena i muškaraca nije izazov samo u privatnom sektoru. U aktualnom sazivu Sabora zastupljenost žena iznosi 32%, što je usporedivo s udjelom žena u politici država Europske unije (33,2%). Zastupljenost žena u znanosti, mjerena udjelom u redovnom članstvu HAZU-a, također bilježi blagi pad u odnosu na prošlu godinu i iznosi 13,95%.
Direktiva o transparentnosti plaća
Uz provedbu Direktive o rodnoj ravnopravnosti na rukovodećim pozicijama, hrvatske poslodavce u lipnju očekuje i provedba Direktive o transparentnosti plaća. Prema ovoj direktivi, razlika u plaćama između žena i muškaraca za jednak rad ili rad jednake vrijednosti ne smije prelaziti 5%. Podaci prikupljeni u 2026. godini bit će temelj za javno izvještavanje o razlikama u plaćama koje započinje sljedeće godine.
Prema trenutačnom stanju transpozicije Direktive o transparentnosti plaća u državama članicama EU, većina zemalja koje su izradile nacrte zakona trenutno planira djelomičnu transpoziciju Direktive, dok Hrvatska još uvijek nije započela s pripremom vlastitog zakonskog okvira.