Imamo velike ciljeve i još veći potencijal koji često ne uspijevamo u potpunosti ostvariti. Projekti zapnu, prilike nam izmaknu, ili se povučemo baš kad stvari krenu dobro. Zvuči poznato? Možda nesvjesno sabotiramo vlastiti uspjeh, prenosi zaposlena.hr.
Što je samosabotaža u karijeri
Kada nam vlastite misli ili postupci stoje na putu prema ciljevima, vjerojatno je riječ o samosabotaži. To može značiti odgađanje važnih zadataka, sumnju u vlastite sposobnosti, pretjerano razmišljanje i premišljanje do te mjere da propuštamo prilike ili izbjegavamo napredak jer nam djeluje zastrašujuće.
Drugi primjeri uključuju perfekcionizam, koji može dovesti do kašnjenja ili nedovršenog rada, te negativan unutarnji dijalog koji narušava naše samopouzdanje. Iako se ti obrasci možda čine bezazlenima u trenutku, dugoročno nas mogu ozbiljno sputavati.
Samosabotaža često ima dublje uzroke, poput emocionalnih rana iz prošlosti. Strah od neuspjeha može biti toliko snažan da nas paralizira i spriječi da uopće pokušamo.
Kako samosabotaža utječe na našu karijeru
Samosabotaža može imati velik utjecaj na naš profesionalni razvoj. Može dovesti do propuštenih rokova, narušenih odnosa s kolegama i izgubljenih prilika za napredovanje. Ponašanja poput izbjegavanja, odgađanja ili perfekcionizma mogu frustrirati naše kolege, osobito one koji ovise o našem doprinosu, što s vremenom narušava povjerenje i timsku suradnju. Dugoročno, ti obrasci oblikuju kako nas drugi doživljavaju – u pogledu naših sposobnosti i potencijala.
Zašto se sabotiramo
Nitko ne sabotira samog sebe namjerno – to je često nesvjestan odgovor na strahove ili duboko usađene obrasce ponašanja. Nisko samopouzdanje, strah od neuspjeha ili čak strah od uspjeha mogu učiniti svaki napredak zastrašujućim.
Znakovi da sabotiramo vlastitu karijeru
Samosabotaža nije uvijek očita. Često se skriva iza ponašanja koja izgledaju uobičajeno, ali nas zapravo sputavaju. Neki od znakova uključuju:
Odbijanje prilika – Izbjegavamo promaknuća, nove uloge ili networking događanja jer se osjećamo nespremno.
Prokrastinacija – Odgađamo važne zadatke, što može narušiti našu reputaciju i utjecati na projekte.
Pretjerano preuzimanje obaveza – Uzimamo previše zadataka, što vodi do izgaranja i slabijih rezultata.
Izbjegavanje povratnih informacija – Kritiku doživljavamo kao prijetnju, a ne priliku za rast.
Sabotiranje odnosa na poslu – Stvaramo nepotrebne napetosti, ne surađujemo ili se distanciramo od mentora.
Minimiziranje vlastitih postignuća – Ne priznajemo vlastite uspjehe, što narušava naše samopouzdanje.
Perfekcionizam – Toliko se fokusiramo na detalje da propuštamo rokove ili se bojimo završiti zadatke.
Strah od vidljivosti – Ne javljamo se na sastancima, izbjegavamo voditi projekte ili prezentirati ideje zbog straha od osude.
Kako prestati sa samosabotažom
Rješavanje samosabotaže zahtijeva svjesnost i namjernu promjenu obrazaca ponašanja. Evo nekoliko koraka koji nam mogu pomoći:
1. Prepoznajmo svoje okidače
Prisjetimo se trenutaka kad smo sami sebi stali na put. Odgađamo li pripreme za prezentaciju? Izbjegavamo li rukovodeće uloge jer nam djeluju zastrašujuće? Prepoznavanje tih obrazaca je ključno – ne možemo promijeniti ono čega nismo svjesni.
2. Suzbijmo negativne misli
Naš unutarnji kritičar ne mora voditi glavnu riječ. Kad čujemo glas koji govori: „Nisi dovoljno dobar/dobra“, prisjetimo se vlastitih postignuća i trenutaka kad smo pokazali snagu, znanje i vještine.
3. Prakticirajmo samosuosjećanje
Svi griješimo – pa čak i oni najbolji. Umjesto da se kritiziramo, zapitajmo se: „Što sam naučio/la iz ovoga?“ Ponašajmo se prema sebi s istom nježnošću kakvu bismo pokazali prijatelju u istoj situaciji.
4. Postavimo realne profesionalne ciljeve
Želimo napredovati ili promijeniti karijeru? Podijelimo cilj na manje, dostižne korake: ažurirajmo životopis, prijavimo se na jedno novo radno mjesto tjedno, odemo na jedan networking događaj. Svaki mali uspjeh zaslužuje priznanje – time gradimo samopouzdanje.
5. Fokusirajmo se na djelovanje
Ne čekajmo savršen trenutak. Počnimo – iako nije sve idealno. Pošaljimo taj e-mail, iznesimo ideju, recimo „da“ novoj prilici. Možda ćemo osjećati nelagodu, ali baš u tim trenucima najviše rastemo. Krenimo s manjim rizicima i gradimo ih postupno.
6. Potražimo stručnu pomoć
Ako osjećamo da su obrasci duboko ukorijenjeni, terapeut nam može pomoći da ih prepoznamo i prevladamo. Također može pomoći u postavljanju ciljeva i razrješavanju emocionalnih prepreka koje utječu na naš profesionalni život.
7. Brinimo o sebi
Ako ne vodimo računa o sebi izvan posla, teško ćemo funkcionirati i u poslu. Granice, odmor, san i vrijeme za oporavak ključni su kako bismo bili fokusirani, motivirani i stabilni.
Kako promijeniti stagnaciju u karijeri
Najveće prepreke često dolaze iznutra, ali dobra vijest je da ih možemo mijenjati. Počnimo s prepoznavanjem okidača i situacija koje nas guraju u samosabotažno ponašanje. Prvi korak je svijest – razumijevanje kako nas to sputava.
Ne trebamo drastične promjene. Dovoljni su mali, ali dosljedni koraci. Umjesto sumnje u sebe, njegujmo podržavajući unutarnji dijalog, postavimo realne ciljeve i krenimo naprijed. Ako trebamo podršku – obratimo se mentoru, kolegi ili profesionalcu.
Napredak ne znači savršenstvo. Napredak znači da ulažemo u sebe i da smo spremni napraviti prvi korak prema životu i karijeri kakvu zaslužujemo.
Izvor: zaposlena.hr
