Po prvi put u povijesti, tržište Europske unije susreće se s fenomenom rekordno niske nezaposlenosti, kojeg prati rekordno visok broj oglasa za posao. Prema podacima Eurostata, stopa nezaposlenosti u europodručju u srpnju je iznosila 6,6 posto, dok je na razini cijele Europske unije (EU) iznosila okruglih 6 posto. Radno sposobno stanovništvo, a pogotovo oni mladi, danas lakše nego ikada prije mogu doći do posla. Vjerojatno se, čitajući ovo, pitate: "U čemu je sad problem, ovo su odlične vijesti?".
Da, na prvi pogled, problema stvarno nema. Nezaposlenost je sve manja, raditi može svatko, oni nezadovoljni trenutnim radnim mjestom novo mogu pronaći u tren oka. No, stručnjaci se i ne bi složili s vama. Upravo je ovakav fenomen, zajedno sa novim trendovima na tržištu rada, sa sobom donio nemogućnost pronalaska i zadržavanja kvalitetnog i kvalificiranog radnog kadra. Kako tome doskočiti i koje bi sve promjene trebali napraviti, samo su neke od tema o kojima su na jučer održanom webinaru raspravljali naši sugovornici.
“Niska nezaposlenost odlična je vijest za tržište rada. To znači da smo na dobrom putu, ali nedostatak kvalitetne i kvalificirane radne snage kao i zadržavanje dobrih radnika, problemi su s kojima ćemo se susresti i u budućnosti. Brojni menadžeri ističu kako unatoč svim beneficijama koje nude zaposlenicima i dalje imaju problema s pronalaskom adekvatnog radnog kadra”, istaknuo je Vesa-Pekka Kirsi, Senior Vice President/Head of Alma Career grupacije portala za zapošljavanje u CEE, Baltiku, Balkanu i Finskoj.
Naravno, tome u prilog ne idu ni novi, pomalo negativni trendovi poput great resignationa ili quiet quittinga koji na velika vrata ulaze i na naša tržišta.
“Iako našu regiju tzv. great resignation trend nije toliko zahvatio, možemo slobodno reći kako je sama rasprava o njemu dovela do promjene mindseta zaposlenika. Takva pojava najvidljivija je među zaposlenicima deficitarnih zanimanja. Njihova konstantna promjena poslodavaca pokazala nam je kako broje kompanije, bilo one velike ili male, i dalje nisu shvatile što zaposlenici zapravo žele”, kazala je Sonja Ćetković, Managing Director Poslovi Infostuda u Srbiji, te dodala da bi poslodavci, bar na kratko, trebali ući u “cipele radnika” kako bi shvatili što je ono što radnici žele.
Visoke plaće, bonusi, fleksibilni radni sati, rad od doma, slobodni dani za prvi dan škole djece, zdravstvena pomoć nisu jedini benefiti koje radnici traže, pojasnila je Sonja. Ono što današnji zaposlenici traže od svojih poslodavaca je cjelokupni životni balans.
“Moramo pronaći ljudskost u sebi te cijeniti tuđe vrijeme i želje. Poslodavci se ne bi trebali boriti s ovim trendom, već bi ga trebali iskoristiti za svoj rast”, naglasila je.
Quit quitting postoji već godinama
Osim great resignationa, u posljednje vrijeme sve češće možemo čuti i pojam quit quittinga, odnosno “tihog otkaza”. Pojam je to koji opisuje postepeni gubitak volje za poslom koji obavljamo. Naš sugovornik Tomaž Berkopec, Direktor portala Deloglasnik iz Slovenijie, kazao je kako je pojam kao takav došao iz Amerike, ali pojava tihog otkaza u svijetu postoji već godinama samo do sada nije bila prepoznata kao problem.
“Svi smo se mi bar jednom u svom radnom vijeku susreli s periodom gdje nas rad nije ispunjavao. Ja znam da sam se ja jednom u životu našao u takvoj situaciji”, podijelio je s nama Tomaž.
Kako objašnjava, za njega je to kao i loš brak. Prvo pokušaš otkriti zbog čega se javio problem, potom ga pokušaš riješiti, a ako ništa drugo ne pomaže, razvod (otkaz) je jedino rješenje.
“Ljudi se s ovim problemom bore već godinama, ali prije jednostavno nisu imali drugog izbora. Danas je promjena poslova postala puno lakša. Zamislite samo koliko je tužno gledati osobu koja osam sati dnevno, pet dana u tjednu radi posao koji ju ne ispunjava”, istaknuo je.
Generacije koje mijenjaju način rada
Brojne promjene na tržištu rada uvela je korona kriza, ali i generacija Z, pojašnjavaju naši sugovornici.
“Način na koji živimo u potpunosti se promijenio u posljednje dvije godine. Rad na daljinu uveo nas je u jedan novi svijet, a ako tome dodamo i generaciju Z, to je onda jedan posve novi koncept. Oni ne rade zato što moraju, oni jednostavno rade jer se žele osjećati dobro”, dodala ja Mersiha Mima Mehić, Generalna direktorica/CEO, Kolektiv (MojPosao.ba) iz Bosne i Hercegovine.
Kako objašnjava, nove generacije ne strahuju za sigurnost. Ne prate ih strahovi starijih generacija. Njima rad nije najvažnija životna stavka. Skloniji su promjenama, žele raditi u kompanijama čiji rad ima kvalitetnu viziju za budućnost čovječanstva. Impulzivni su, skloni su češćem mijenjanju poslodavaca te se lakše upuštaju u vlastite poduzetničke vode.
“Oni su drukčije odgojeni. Ne srame se reći što misle, ne boje se budućnosti, voljni su pokrenuti svoje poslove i generalno su spremniji na promjene od starijih generacija. Oni smatraju da njihov rad unutar kompanije mora imati neku veću važnost za društvo. Moram priznati da mi se pomalo i sviđaju ovi novi trendovi. Znam da su kompanijama ovakve promjene teške, ali i nama su. No, smatram da ćemo na duže staze od njih svih profitirati”, nadovezala se Sonja.
Da svaka medalja ima svoje dvije strane, podsjetio nas je Igor Žonja, Direktor Alma Career Regije Jug/Predsjednik Uprave portala MojPosao.
“Točno je da nove generacije imaju više izbora, ali isto tako ne smijemo zaboraviti da se oni danas puno teže osamostaljuju, teže dolaze do kredita te vlastite imovine”, naglasio je.
Kako bi potkrijepio svoje tvrdnje, Igor je za primjer uzeo Hrvatsku u kojoj mladi obiteljske, odnosno roditeljske domove napuštaju u sve kasnijoj dobi, točnije u svojim tridesetima. S njim se složio i Darko Velkov, Generalni menadžer - Vrabotuvanje.com iz Makedonije koji se osvrnuo i na sve traženiji i popularniji rad na daljinu.
“Zamislite osobu koja prvi put stupa u radni odnos. Prvo radno mjesto joj je na daljinu. Takva osoba se nikada neće u potpunosti povezati s kompanijom, ona će na kompaniju gledati kao na obični zadatak koji mora odraditi. Logično je da u takvim trenucima mladi lakše napuštaju poslodavce”, kazao je, te dodao kako današnji način rada moramo promatrati i sa sociološke strane.
Koliko smo atraktivni stranim radnicima?
Ubrzana digitalizacija kao i otvorene granice dovele su do sve veće migracije stanovništva u potrazi za boljim i sigurnijim životom. Svakodnevno možemo pročitati kako iz Hrvatske odlazi na desetke tisuća ljudi, a u istu ruku toliko novih i dolazi. Pitanje na koje stručnjaci sve teže pronalaze odgovor, upravo je atraktivnost naše zemlje, ali i cijele regije.
“Moramo biti svjesni činjenice da Hrvatska svake godine izgubi 10 posto svog stanovništva. Smatram da mi prije svega moramo razmišljati o tome kako vratiti svoje stanovništvo te kako postati atraktivna zemlja za njih”, pojasnio je Igor.
Dodaje kako se ne možemo uvijek oslanjati na uvoz stranih radnika jer takvi ljudi često u našoj zemlji ostaju kratko vrijeme. Osim toga, treba voditi računa o tema da je pojedincima koji se odluče na potpuno preseljenje u našu državu potrebno i neko vrijeme prilagodbe i usvajanja naših običaja te načina života.
“Kod nas postoji pozitivnih primjera poput Rimca i Infobipa koji su privukli radnike iz cijelog svijeta. Kao poslodavci moramo slušati tržište, ali i ljude. Moramo otkriti što je svakom od njih pojedinačno važno. Neke bi možda privukao besplatni smještaj, druge auto ili avionska karta kako bi mogli posjetiti obitelj, a treće zarada”, istaknuo je.
S njim se složila i Mima koja je objasnila kako svaka zemlja, pogotovo naše regije, mora pronaći svoje adute, ali isto tako smatra kako moramo gledati i širu sliku.
“Prije nekoliko dana pronašla sam članak u kojem se navodi kako je Hrvatska uz Japan najpoželjnija zemlja digitalnih nomada. To su primjeri koji nam dokazuju da naša regija ima potencijala, samo ga moramo prepoznati”, objasnila je.
“Mogu samo zaključiti kako se naša tržišta konstantno mijenjaju. Sada ponovno krećemo u nepoznato. S jedne strane imamo crne prognoze, a s duge one nešto blaže. Kako god bilo da bilo, moramo tražiti načine kako biti što bolji i produktivniji jer svijet neće stati, samo će ići naprijed”, zaključio je Vesa-Pekka.
Snimku webinara pogledajte na MojPosao youtube kanalu ili u nastavku:
